Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

KULTURA

HRVATSKA KULTURNA BAŠTINA
Prvorazredni spomenik hrvatske povijesti i kulture, jedan od naših najljepših i najdragocjenijih dvoraca
PLEMIĆKI GRAD VELIKI TABOR
 

Veliki Tabor

 

Hrvatska kulturna baština 

 

 

Kasnosrednjovjekovni plemićki grad Veliki Tabor smješten je na vrhu brijega na 333 metara nadmorske visine u selu Košnički Hum, 3 kilometara od Desinića. Prepoznatljiv je po svom specifičnom i bajkovitom izgledu te raskošnoj, monumentalnoj arhitekturi zbog koje je proglašen spomenikom najviše (nulte) kategorije.

 

Jedan je od najočuvanijih kasnosrednjovjekovnih plemićkih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj i do naših je dana ostao sačuvan gotovo u svom izvornom obliku.

...

Već više od pola tisućljeća dominira zagorskim brijegom s kojeg se pružaju prekrasni vidici na velik dio Hrvatskog zagorja i susjednu Sloveniju. Impresivan je i pogled koji se na Veliki Tabor pruža s okolnih brežuljaka i nizina, posebno iz doline potoka Horvatske, što grad čini orijentirom na širem prostoru. Gradski prostor povezan je s očuvanom prirodom u jedinstvenu, nedjeljivu cjelinu prepoznatu kao kulturni krajolik od nacionalne važnosti.

 

Slobodno se može ustvrditi kako je Veliki Tabor, taj prvorazredni spomenik hrvatske povijesti i kulture, jedan od naših najljepših i najdragocjenijih dvoraca. Od iznimnog je značaja ne samo za hrvatsku, nego i za svjetsku kulturnu baštinu te je predložen za upis na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.

 

Izgradnju dvora vjerojatno je započela velikaška obitelj Celjski sredinom 15. stoljeća, kada je izgrađen središnji dio Velikog Tabora -  kasnogotička peterokutna kula ili palas. Početkom 16. stoljeća dvor prelazi u vlasništvo plemićke obitelji Rattkay, čiji su pripadnici bili najdugotrajniji i najpoznatiji vlasnici grada. Oni su dovršili izgradnju i u njemu živjeli sve do kraja 18. stoljeća. Zbog straha od osmanskih prodora i osvajanja Rattkayevi su oko palasa dali izgraditi renesansni obrambeni prsten te vanjski obrambeni zid. Unutar vanjskog zida nalazili su se mnogobrojni gospodarski i obrambeni objekti koji su s vremenom propali, izuzev jedne gospodarske zgrade i renesansnog bastiona, koji su ostali sačuvani do današnjih dana. Monumentalne fortifikacijske gradske zidine, s mnoštvom izljevnica i strijelnica namijenjenih za obranu od hladnog i vatrenog oružja, još čuvaju sjećanje na nemirna i opasna prošla vremena.

Nakon izumrća obitelji Rattkay, tijekom čitavog 19. i 20. stoljeća vlasnici Velikog Tabora neprestano su se izmjenjivali. Grad je često imao neprimjerenu namjenu pa se u 20. stoljeću koristio kao zatvor, domaćinska škola, sirotište za djecu, sušionica mesa te skladište Poljoprivredne zadruge Desinić i u tom je razdoblju ubrzano propadao. U periodu između dva svjetska rata (1919.-1938.), vlasnik mu je bio poznati hrvatski slikar Oton Iveković, kojem je slikoviti izgled Velikog Tabora i okolnog krajolika bio nepresušna inspiracija za mnogobrojna umjetnička djela. Od 1993. dvorac je sastavni dio Muzeja Hrvatskog zagorja, koji su ubrzo proveli sveobuhvatna arheološka istraživanja te brinuli o obnovi Velikog Tabora pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba.

 

 

Osim po specifičnoj arhitekturi i izgledu, Veliki Tabor je prepoznatljiv i po tome što se uz njega vežu mnogobrojne legende i priče. Najpoznatija je usmena predaja o Veroniki Desinićkoj koja je prepoznata kao nematerijalno kulturno dobro te je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Prenošenjem s koljena na koljeno od pada u zaborav sačuvala se priča o nižoj plemkinji koja je životom platila svoju veliku, ali zabranjenu ljubav prema velikašu Fridriku Celjskom. Ova tužna, no očaravajuća i intrigantna priča pobuđuje maštu mnogobrojnih posjetitelja Velikog Tabora koji dolaze u nadi da će razriješiti zagonetku – pronaći zid u kojem je, prema usmenoj predaji, zazidana Veronika.

Iako stalni postav muzeja još uvijek čeka na realizaciju, u Velikom Taboru može se pogledati više privremenih izložbi (Veliki Tabor u svjetlu otkrića; Tajanstvena gotika – Veliki Tabor i kapela sv. Ivana; Legenda o Veroniki Desinićkoj – riječju i slikom; Obitelj Kavanagh – Ballyane iz Malog Tabora; Hladno oružje i zaštitna oprema iz kulturnopovijesne zbirke Dvora Veliki Tabor) te rekonstrukcija sobe za mučenje.

Osim u razgledu muzeja, posjetitelji mogu uživati i u dodatnim sadržajima koji se često priređuju u Velikom Taboru (brojne radionice, predstave, koncerti, natječaji i manifestacije). Uz manifestacije, koje se već tradicionalno odvijaju u dvorcu svake godine, poput Uskrsnog ponedjeljka i Advenata u Dvoru Veliki Tabor, ove godine u rujnu održat će se po prvi puta  LegendFest  – festival legendi, mitova i priča Krapinsko- zagorske županije. Cilj ovog festivala, koji će se održati u subotu, 15. rujna, širenje je i očuvanje naše kulturne baštine putem upoznavanja domaćih i inozemnih posjetitelja s bogatstvom nematerijalne baštine Krapinsko – zagorske županije.

 

 

Hrvatska kulturna baština

 

 Foto: DPCM/Morgan Matijević

 

Autor: Davor Gorupić - Ris

Suradnica: Renata Dečman, mag.hist., kustosica i voditeljica Dvora Veliki Tabor

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. 

 

Pin It

Hrvatska kulturna baština

hrenfrdeit

Trenutno posjetitelja

Imamo 237 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
"NAJ" ambasadori i promotori Hrvatske 2017/2018:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:
Udruga 'Crne Mambe' - 2018. - crnemambe.hr
Click to listen highlighted text! Powered By GSpeech
X

Ups!

nedozvoljeno kopiranje sadržaja