Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 
 
 
"Pokušat ćemo ujediniti grad i publiku te poručiti kako su grad i Igre ne samo umjetnici, već i njegovi građani"

Sutra svečano otvorenje 69. Dubrovačkih ljetnih igara

 

Dubrovačke ljetne igre

 

Novosti iz Domovine

 

 

 

Podizanjem zastave Libertas uz stihove Himne slobodi ispred crkve sv. Vlaha sutra će svečano biti otvorene 69. Dubrovačke ljetne igre.

 

Govore će održati ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ravnateljica Igara Ivana Medo Bogdanović i intendantica Dora Ruždjak Podolski. 

...

Saša Božić režira i autor je scenarija ovogodišnje ceremonije svečanog otvaranja. Pokušat ćemo ujediniti grad i publiku te poručiti kako su grad i Igre ne samo umjetnici, već i njegovi građani, istaknuo je Božić.

Festival traje do 25. kolovoza, a u 47 dana će na 20 ambijentalnih lokacija približno 2000 umjetnika iz cijelog svijeta izvesti osamdesetak dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa.

Dubrovačke ljetne igre utemeljene su 1950. godine te su jedan od najprestižnijih ljetnih festivala te vrste u Hrvatskoj. 

U vrijeme nastajanja Dubrovačkih ljetnih igara diljem Europe nastajala su brojna kazališna i glazbena događanja, no zamisao o spajanju renesansnog i baroknog ugođaja Dubrovnika sa živućim duhom drame i glazbe zapravo je proizašla iz intelektualnog načina življenja samoga grada, iz njegove kreativne tradicije koja je obogatila hrvatsku kulturnu i znanstvenu povijest, pogotovo u sferi kazališta i znanosti, iznjedrivši brojna velika imena i djela, i omogućivši joj neprekidno praćenje suvremenih trendova u Zapadnoj Europi. Djela Marina Držića, Nikole Nalješkovića, Ivana Gundulića i Iva Vojnovića postala su okosnicom dramskog programa. 

Potom su se, zahvaljujući spoznaji o važnosti ambijentalnosti koja predstavlja osnovnu značajku Dubrovačkog festivala, postupno otkrivale posebnosti kazališnih vrijednosti šireg hrvatskoga dramskog naslijeđa, kao i mogućnost ambijentalnog sažimanja klasičnih europskih dramskih djela s trgovima, palačama, tvrđavama i parkovima Dubrovnika. Tradicionalni karakter festivala odredila su ponajprije djela Shakespearea, ali i Goldonija, grčkih tragičara, Molièrea, Corneillea i Goethea

Spiritus movens grupe zaljubljenika koji su osnovali festival, Marko Fotez, već 1952. godine postavlja Hamleta na tvrđavu Lovrjenac, koja ubrzo postaje poznata u svijetu kao idealan scenski prostor za ovu predstavu. Podjednako atraktivne postaju Goldonijeve Ribarske svađe u Staroj gradskoj luci, renesansne komedije i crkvena prikazanja na gradskim trgovima (koji su imena dobili po Gunduliću, Buniću i Držiću), Goetheova Ifigenija koju je u parku Gradac postavio najveći hrvatski redatelj Branko Gavella, te Vojnovićeva Dubrovačka trilogija, amblematično djelo o padu Dubrovačke Republike uprizoreno u autentičnim prostorima Kneževa dvora, palače Sponza, te ljetnikovca u Gružu.

Ambijent je određivao ne samo repertoar festivala već i njegovu organizaciju, pa je većinu predstava izvodio Festivalski dramski ansambl sastavljen od najboljih hrvatskih glumaca, ali je bilo i gostujućih predstava koje su doprinosile ekskluzivnosti festivala. Tako su u Dubrovniku nastupili Piccolo Teatro iz Milana sa Strehlerovom postavom Sluge dvojice gospodara, Old Vic sa Zefirellijevom režijom Romea i Julije, Grčko narodno kazalište iz Atene s Eshilovim Okovanim Prometejem, Gradsko kazalište is Basela s Dürrenmattovom predstavom Play Strindberg u režiji autora, Ronconijeva legendarna predstava Orlando Furioso, Prospect Theatre Company iz  Londona s nekoliko predstava koje je režirao Toby Robertson, i Teatar Stary iz Krakowa s Wajdinim uprizorenjem Idiota.

Hamleta su glumili velikani poput Derek Jacobija i Daniel Day Lewisa, a početkom sedamdesetih festival se počeo otvarati prema nekonvencionalnim dramskim formama te su na festivalu nastupile kazališne družine kao što su Schumann Bread and Puppet Theatre, Amsterdam Dogtroep, Els Comediants iz Barcelone, Compagnie Ferrucio Soleri i La Mama Theatre iz  New Yorka. Ipak, moderni kazališni izleti su i dalje bili određeni pomacima unutar poetike scenskih prostora, bilo da se radilo o uvrštavanju u program djela suvremenih autora poput Bonda, Brechta i Krleže, ili o ucrtavanju na zemljovid grada novih scenskih prostora, čiji je broj dosegao četrdeset, na kojima su, uz ponajbolje hrvatske redatelje, djelovali poznati umjetnici iz inozemstva među kojima su Stuart Burge, Denis Carrey, William Gaskill i Jiři Menzel.

Glazbeni je dio programa na početku imao za cilj predstavljanje najboljih domaćih skladatelja, solista i orkestara, ali je već koncem pedesetih godina festival postao domaćinom najuglednijim solistima i ansamblima iz cijelg svijeta. Visokoj kvaliteti izvedbe u Dubrovniku doprinijela je funkcionalna uporaba atraktivnih i akustičnih građevina, pogotovo atrija Kneževa dvora. 

Početkom sedamdesetih izuzetna se pozornost poklanja koncipiranju glazbe i koncertnih programa, koje su sve češće izvodili predstavnici novih glazbenih trendova, ali se također nastojalo oživjeti ranu, pogotovu hrvatsku glazbu. U mnoštvu velikih umjetnika koji su nastupili na Dubrovačkim ljetnim igrama, osiguravši im međunarodnu reputaciju, teško je izdvojiti bilo koga posebno. 

Povijest opernih izvedbi vodi nas u 1951. godinu, kada je Sarajevska opera gostovala sa svojih pet produkcija. U razdoblju do 1963. godine na Igrama su uglavnom gostovale operne kuće iz nekadašnje države, a radilo se i na iznalaženju scenskih prostora pogodnih za opere. Godine 1964. je ispred Kneževa dvora postavljena prva vlastita festivalska operna produkcija. Bila je to Monteverdijeva Krunidba Popejekojom je dirigirao Lovro Matačić.

Međutim pokazalo se je da je za Dubrovnik najpogodnija operna forma komorna opera, te se od 1971. godine u atriju Kneževa dvora počinju prikazivati komorne, uglavnom komične opere. Usporedo s festivalskim produkcijama opera Monteverdija, Pergolsija, Caldare, Cimarose, Salierija, Telemanna i Galupija, nastavljeno je s praksom dovođenja gostujućih opera.

Balet i ples bili su također rado viđeni na Dubrovačkim ljetnim igrama, koje su predstavile brojna poznata imena i ansamble uglavnom na taraci tvrđave Revelin. Pored najboljih domaćih baletnih ansambala, koreografa i solista, nastupili su i Merce Cunningham, Jerome Robbins, Alvin Ailey, Glenn Tetley i Martha Graham sa svojim ansamblima, Twentieth Century Ballet Maurice Bejarta, American Ballet Theatre, London Festival Ballet, Harkness Ballet, Antonio Gades Troupe, Balet Mađarske državne opere, te baleti iz Parme, Antwerpa i Adelaide.

Nagrada Orlando se već 42 godina dodjeljuje za najbolja dramska i glazbena postignuća na Dubrovačkim ljetnim igrama. HRT je pokrovitelj ove nagrade od 1992. godine., kada je preuzeo od Vjesnikovog mjesečnika Izbor.

Svim aktivnostima u vezi nagrade, a na temelju Pravilnika o dodjeli nagrade ORLANDO Hrvatske radio televizije, koordinira Vijeće nagrade. Vijeće imenuje po tri člana ocjenjivačkih sudova za dramske i glazbene izvedbe.

 

 

 

Foto: 1. Grgo Jelavic/PIXSELL


Priredila: Lorena Tulić

Izvor: DPCM/HRT/T.V.

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

Novosti iz domovine

Harley-Davidson Zagreb

hrenfrdeituk

TOP AUDIO

Trenutno posjetitelja

Imamo 177 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
Strah od ilegalnih migranata je:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Ovlašteni kreditni posrednici

Udruga 'Crne Mambe' - 2018. - crnemambe.hr
Click to listen highlighted text! Powered By GSpeech
X

Ups!

nedozvoljeno kopiranje sadržaja