Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
 
HRVATSKA

"Uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život zemlje jedan je od strateških ciljeva Programa Vlade Republike Hrvatske"

Olakšava se stjecanje državljanstva potomcima hrvatskih iseljenika
 
Hrvatska zastava
 

 

Novosti iz Domovine

 

 

 

Ministarstvo unutarnjih poslova je u srijedu 24. listopada 2018. godine, otvorilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu. 

 

Njime se olakšava stjecanje državljanstva potomcima hrvatskih iseljenika jer više neće morati znati hrvatski jezik niti postoji generacijsko ograničenje za to.

...

'Uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život zemlje jedan je od strateških ciljeva Programa Vlade Republike Hrvatske 2016.-2020. Vlada Republike Hrvatske, uz potporu Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kontinuirano radi na unaprjeđenju politika i programa za Hrvate koji žive izvan granica Republike Hrvatske. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, nastojalo se pomoći u rješavanju demografskih pitanja kroz olakšan postupak dobivanja državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatskih iseljenika', stoji na stranici Ministarstva unutarnjih poslova.

 

Tako se prijedlogom izmjena zakona ukida generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva potomcima iseljenika u ravnoj liniji i njihovim bračnim drugovima, što znači da će se državljanstvo moći steći bez obzira na to kada su se ti preci iselili iz Hrvatske. Dodatno je olakšanje što se ista kategorija potomaka, dakle čiji su preci u ravnoj liniji bili hrvatski državljani, oslobađa obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja što je sadašnja obveza za stjecanje državljanstva.

Upravo su se treći i četvrti naraštaji hrvatskih iseljenika, koji su se željeli vratiti u Hrvatsku, žalili da im je prepreka u dobivanju državljanstva nepoznavanje hrvatskog jezika. Na to je u mjerama populacijske politike, kako je već pisao Večernji list, bila upozorila i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović. Dodatno se prijedlogom izmjena zakona precizira pojam iseljenika iz Republike Hrvatske tako da se propisuje da se iseljenikom smatra osoba koja se iz Republike Hrvatske iselila prije 8. listopada 1991. godine.



U zakonu se iseljenikom iz Republike Hrvatske smatra osoba koja je iselila prije 8. listopada 1991. godine.

Izdvojili smo pet najbitnijih promjena koje zakon donosi.

- sadržaj se nastavlja -

 

 Drugi upravo čitaju...
 

 

1. Povećava se dobna granica za prijavu djeteta čiji je jedan roditelj hrvatski državljanin


U odredbama koje se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom, djeteta rođenog u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, Prijedlogom Zakona povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života osobe, kako bi joj se dala mogućnost da sama podnese prijavu za svoj upis u knjigu državljana ukoliko su njezini roditelji navedeno propustili učiniti do njezine punoljetnosti.



2. Nema više generacijskog ograničenja

Izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika u 'ravnoj linij'i i njihove bračne drugove. 



3. Neće se morati znati hrvatski jezik, kultura, društveno uređenje...

Ista se kategorija stranaca oslobađa obveze udovoljavanja pretpostavci poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja. 



4. Bračni drugovi morat će živjeti u RH samo godinu dana da bi dobili državljanstvo

Za bračne drugove iseljenika i njihovih potomaka, te bračne drugove osoba čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, propisuje se uvjet življenja u Republici Hrvatskoj s odobrenim boravkom u trajanju od jedne godine, kako bi se ublažila nejednakost zakonskih pretpostavki za stjecanje državljanstva u odnosu na bračne drugove hrvatskih državljana koji državljanstvo stječu po odredbi članka 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu.



5. Nećete morati izvoditi nemoguće da biste dokazali da ste Hrvat

Predlaže se pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.

U razdoblju od 1. siječnja 1992. do 31. prosinca 2017. godine, u hrvatsko državljanstvo primljene su prirođenjem 1 088 662 osobe, od toga su temeljem odredbe članka 16 (na osnovi pripadnosti hrvatskom narodu) hrvatsko državljanstvo stekle 679 482 osobe, dok je 20 489 osoba primljeno u hrvatsko državljanstvo temeljem odredbe članka 11. (iseljenici i njihovi potomci te bračni drugovi iseljenika).



Ministarstvo unutarnjih poslova poziva predstavnike zainteresirane javnosti da dostave svoje primjedbe i prijedloge putem elektroničke aplikacije e-Savjetovanja do 3. studenog 2018. godine.

 

Foto: 1. DPCM


Priredila: Lorena Tulić

Izvor: vecernji.hr/croexpress.eu

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

 

Novosti iz domovine

Harley-Davidson Zagreb

hrenfrdeituk

TOP AUDIO

Trenutno posjetitelja

Imamo 311 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
Strah od ilegalnih migranata je:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Ovlašteni kreditni posrednici

Udruga 'Crne Mambe' - 2018. - crnemambe.hr
Click to listen highlighted text! Powered By GSpeech
X

Ups!

nedozvoljeno kopiranje sadržaja