Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 
 
HRVATSKA

'Slobodna Dalmacija' - veliki intervju s Predsjednicom

Grabar-Kitarović: Trebaju nam odlučne reforme, čak i po cijenu gubitka izbora
 
Kolinda
 

 

Novosti iz Domovine

 

 

 

Predsjednica Republike Kolinda Grabar- Kitarović istaknula je u razgovoru za subotnje izdaje "Slobodne Dalmacije" da je Hrvatskoj potrebna konsenzualna strategija razvoja te da treba napraviti odlučne reforme, čak i po cijenu gubitka izbora. 

 

U intervjuu za Slobodnu predsjednica prvi put govori i o temi odnosa prema ženama u zdravstvenom sustavu...

...

Niste se oglašavali u povodu nedavne afere izazvane serijom svjedočanstava žena o iskustvima kod ginekologa, odnosno, u rodilištima... Uz pitanje korištenja anestezije kod bolnih zahvata, otvorilo se i pitanje odnosa prema pacijenticama. Znači li to da liječnici nedovoljno uče o školama o odnosu prema pacijentima ili jednostavno nemaju vremena?

- Nisam odmah reagirala jer je promptno reagiralo samo Ministarstvo zdravstva, koje je pozvalo građane da prijave sve potencijalne slučajeve nesavjesnih postupaka i najavilo istragu svakoga od njih, te očekujem nalaze njihove inspekcije.
Kao žena - kad bih išla populistički - mogla bih i ja svašta kazati o svojem porodu u našem sustavu, mada se on mijenja, ali još presporo. Prvi put sam rodila u Hrvatskoj, a drugi put u Americi. Iskustva ta dva poroda i vremena provedenog u bolnici post partum različiti su kao dan i noć. Međutim, ne želim svoje osobno iskustvo koristiti za napad na sustav, već se zalažem za poboljšanje sustava u suradnji s pacijentima. Radije želim poticati one koji dobro rade, koji humaniziraju prostore za rodilišta, za bebe, odnos majke i djeteta, sudjelovanje i pomoć rodilji od strane obitelji ili prijatelja u vrijeme kad joj je to najpotrebnije, tako da se rodilišta više otvore, da budu slobodnija, vedrija, da se ženama dopusti izbor, da se više uključe i da ih se više sluša, jer mislim da je temeljni problem našeg zdravstvenog sustava to što kod nas još prevladava okruženje da je pacijent objekt, a ne subjekt zdravstvene zaštite. Osoba koja traži zdravstvenu zaštitu mora biti aktivni sudionik postupka odlučivanja ili barem punog razumijevanja što se događa, što će se dogoditi, kakve su posljedice, kakva će biti razina boli, kakav će biti oporavak, koga želi uz sebe i u koje vrijeme...

Ali isto tako, ne želim da ova tema rezultira općom kampanjom protiv liječnika jer i među njima ima ogromnih razlika. Svjesna sam da su naši liječnici potplaćeni, premoreni, često i podcijenjeni, stoga moramo zaštititi dignitet njihove struke, ali i nastaviti unaprjeđivati sustav.

Nema ništa uže vezano uz temu demografije od - rađanja. To otvara sljedeće pitanje: može li se demografski oporavak temeljiti na jednokratnim mjerama ili i tu imamo problem sustavnosti...

- Da, to je tipičan problem nedostatka sustavnosti. Vratimo se na moj prijedlog mjera populacijske politike. Nisam stručnjak za demografiju, ali kao predsjednica koja provodi toliko vremena na terenu - što neki neprestance zovu kampanjom, pa čak i estradizacijom, a zapravo je riječ o jednoj od temeljnih obveza predsjednice koja, uz ostalo, omogućuje i učenje o stvarnom životu i potrebama ljudi - definirala sam glavne probleme koji, kao prvo, ljude tjeraju na odlazak, te drugo, koje mjere moramo poduzeti kako bi ljudi ostali i vratili se u Hrvatsku.

Ponajprije moramo poraditi na rastu plaća, prije svega kroz porezni sustav. Najjednostavnije rečeno, nastavak porezne reforme mora ići u pravcu smanjivanja troškova za poslodavca uz istovremeno povećanje plaće za zaposlenika. Često mi ljudi govore - da bar imam 1000 kuna veću plaću ostao bih u Hrvatskoj... Kad bi prosječna plaća bila oko 1000 eura, mislim da bi se znatno smanjio broj odlazaka iz Hrvatske.

Drugo, treba posebno poticati razvoj i naseljavanje u depopuliranim područjima, u ruralnim krajevima i uz državnu granicu. Treba nam poseban sustav mjera koji će omogućiti ne samo ostanak, nego i povratak ljudi na ta područja. Treće, iz programa demografskih mjera koji, bojim se, nisu svi detaljno pročitali, iznimno je bitna komponenta stanja duha u društvu, raspoloženje. Osjećaj optimizma. Osjećaj vjere u sebe. A ne da imate osjećaj - kao što je to kod nas slučaj u posljednje vrijeme - da živimo od afere do afere, od jednog do drugog problema. Zato apeliram na medije da objavljuju i pozitivne priče o mladim ljudima koji su se vratili iz inozemstva u Hrvatsku ili koji su ostali unatoč svim problemima, a ne samo da dominiraju priče onih koji su uspjeli vani jer istina je da jednostavno nigdje ne cvjetaju ruže.

Naravno, najveća je odgovornost na nama državnicima promicati pozitivnu klimu u društvu. Pogledajmo samo ovu godinu, u kojoj nema izbora i trebali bismo se svi usredotočiti na reforme. Ali, većinu godine išli smo iz afere u aferu, od Hotmaila pa do SMS-a. Previše vremena Vlada je izgubila baveći se uglavnom problemima Agrokora i stekao se dojam da su neke druge reformske mogućnosti pale u drugi plan. Izgubili smo vrijeme za sve one teške odluke, koje smo trebali donijeti kako bismo promijenili stanje u društvu i stanje duha.

Jer ako su ljudi neprestano pod dojmom afera i negativne klime u društvu, odlaze iz takve sredine. I ako mi, kao državno vodstvo, stalno čupamo kukolj, počupat ćemo s njime i pšenicu. To nam se nažalost događa.

- sadržaj se nastavlja -

 Drugi upravo čitaju...
 

 

Svi problemi koje ste spomenuli u demografskom aspektu su problemi sustava. Iz pozicije građana - administracija nam je i dalje prvak svijeta, procedure su nejasne ili komplicirane, tu su i sistemski problemi kao Agrokor, sada Uljanik... Znači, sustav nam ne funkcionira?

- Apsolutno, to je ono o čemu govorim od početka mandata. I zato mi nije jasno zbog čega se moje spominjanje nekog negativnog podatka, trenda ili pokazatelja u tom smislu automatski karakterizira kao sukob s vladom ili napad na trenutnu vladu, a riječ je nažalost o problemima koji traju desetljećima. O sustavnim problemima s kojima se nitko ozbiljno nije uhvatio u koštac. Nije mi jasno zašto nova vlast, recimo, preuzimanjem vlasti ne definira probleme i smogne hrabrost za stvarne promjene. Bojim se da počesto gledamo odmah na sljedeće izbore, umjesto na sljedeće generacije. Ovo potonje karakteristika je državnika, a ne političara! Netko u ovoj državi treba napokon početi donositi odluke! Ma koliko teške bile. Istina, Hrvatska se u odnosu na druge države srednje Europe nalazi u malo drukčijoj poziciji. To valja priznati. Dakle, za razliku od Češke, Slovačke, Mađarske, mi smo imali rat. Zbog toga nas je "preskočio" veliki val ulaganja u srednju Europu nakon pada Berlinskog zida.

Nakon toga smo prolazili postratnu tranziciju koja je opet izazivala suspektnost prema ulaganjima, ali i sami smo zakazali. U tome što birokraciju nismo uspjeli prevesti u učinkovitu administraciju, nismo uspjeli promijeniti taj tzv. naslijeđeni "mindset", odnosno način razmišljanja i stanje duha. Imam dojam da birokracija perpetuira sebe samu, dokazujući da je neophodna i tako koči promjene. Kao što sam rekla u Opatiji prošle godine, nismo jednostavno izgradili administrativne kapacitete za reformske procese. Nema ih tko provoditi!

Nakon svakih izbora, kad dođe do promjene vlasti, kao da svatko počinje iz početka. Nema kontinuiteta s jedne vlade na drugu. Pogledajte, Belgiju, prije koju godinu nisu imali vladu oko godinu dana, ali je država normalno funkcionirala zbog profesionalne administracije.

Što nam je onda činiti?

- Potrebna nam je strategija razvoja o kojoj moramo postići nacionalni konsenzus svih političkih stanaka o općenitom pravcu u kojem idemo i vidimo Hrvatsku za 10, 15 ili 50 godina. Gdje je tu hrvatska brodogradnja, kako može biti konkurentna? Što je s ostalim industrijama i djelatnostima? Na što ćemo staviti naglasak u cilju proizvodnje dodane vrijednosti? Što je s migracijama, primjerice? Jer pitanja demografije, tržišta rada, zdravstvenog i mirovinskog sustava, nećemo moći riješiti ako odmah ne počnemo raditi na preokretanju odnosa između broja osoba koje su aktivne na tržištu rada i onih koje to nisu, te s time povezane sveobuhvatne reforme školstva, a ne samo reforme kurikuluma. Elementi te strategije ne smiju se koristiti za dnevnopolitičke svrhe i mijenjati svakom promjenom vlasti.

Možda se previše vodi računa o anketama, a ne o sadržaju?

- Onaj političar koji bude spreman napraviti odlučne pa i one nepopularne reforme, čak i po cijenu gubitka idućih izbora, dao bi najveći doprinos boljitku Hrvatske.

Ankete su ankete, a statistike su nešto drugo i govore nam da smo po mnogim bitnim pokazateljima predzadnji u EU-u. Kako to komentirate?

- Da, nažalost, tako je. I to često ističem, pa mi se prigovara da kritiziram Vladu. To nije rezultat rada jedne vlade, nego je riječ o posljedicama rada svih dosadašnjih vlada.

Radnici Uljanika traže plaće i pomoć države?

- Legitimno je da netko tko je radio traži zarađenu plaću. No, problem je opet - strukturni. Nisu radnici Uljanika krivi, ni blizu. Oni su ti koji su radili. Ali krivi smo mi kao država što kroz sve ove godine nemamo strategiju za brodogradnju. Na to nas je upozoravala Europska komisija. Problemi su se pometali pod tepih. Moram kazati da, kad bih organizirala gospodarska događanja u sklopu svojih vanjskopolitičkih posjeta, često su dolazili i predstavnici Uljanika. Izuzev, isticanja problema nedostatka radnika i veće potrebe da ih prate institucije poput HBOR-a, nikad mi nisu dali do znanja da se brodogradnja, odnosno, Uljanik grupa, nalazi na rubu propasti. Oko 30 milijardi kuna subvencija uloženo je u hrvatsku brodogradnju od 1990. naovamo. Hrvatski porezni obveznici to više ne mogu plaćati, a ne možemo niti radnike Uljanika baciti na cestu. Vlada mora pronaći rješenje kako iskoristiti njihovu stručnost i znanje u području njihovih specijalizacija. Iskreno se nadam da će program restrukturiranja biti prihvaćen.

Nečim upravlja i nevidljiva ruka kapitala. Imamo problem s Agrokorom, koji je pao na leđa vjerovnika, a problem Uljanika će pasti na leđa poreznih obveznika. Kod Uljanika se postavlja pitanje gdje su radnici, koji su i vlasnici-dioničari, bili dosad?

- To je točno, i mene zanima zašto smo tek pred sam kraj, kad postaje teško ili gotovo nemoguće intervenirati, saznali za tolike probleme u Uljaniku. Mislim da je na radnicima da postave pitanja svojim predstavnicima. Subvencijama je došao kraj i država više ne može tako funkcionirati. Zato Vlada treba donijeti odluku što s hrvatskom brodogradnjom.

Spominjali ste potrebu postizanja nacionalnog konsenzusa, kako kažete, "svih stranaka". To će biti jako teško postići, ali valja očekivati konsenzus barem na relaciji Vlada-predsjednica. Koliko ste zadovoljni suradnjom s Vladom. Mislite li na isto, kad govorite o istim problemima?

- Zadaća je Vlade, kao i moja, raditi na dobrobit države i hrvatskog naroda kojem smo odgovorni za svoj rad. To je, rekla bih, uzajamna obveza usklađivanja stajališta o bitnim razvojnim pitanjima društva i države, da u cjelini dobro surađujemo o bitnim pitanjima zaštite i promicanja hrvatskih državnih i nacionalnih interesa. Naravno, uvijek postoji distinkcija činjenice da su ustavne ovlasti predsjednice države ograničene kad je riječ o izvršnoj vlasti. No, ovlasti su još uvijek dovoljne da bi se moglo kvalitetno raditi i zato od početka mandata upozoravam na bitna pitanja, kao što je primjerice demografija, ili nedostatna i neambiciozna stopa rasta. Ona bi trebala iznositi barem 5 posto kako bismo dostigli one koji su nam ranije gledali u leđa. Ne možemo biti zadovoljni samo trenutačnom stopom koja jedva da omogućuje servisiranje dugova, koji su još velik problem makroekonomske neravnoteže, te nas samo održava na istoj razini razvijenosti.

HDZ je to i obećavao?

- Da, treba ciljati prema stopi rasta od 5 posto da bismo postigli stvarni rast. I kad upozoravam na pitanja kao što je demografija, koja je pitanje svih pitanja, to je zato što bez rješavanja gorućih pitanja ne možete govoriti ni o mirovinskoj ni o zdravstvenoj reformi. Možemo "pretakati" iz jednog stupa u drugi, razmatrati opcije, ali ako nemate radnu snagu na tržištu rada koja puni proračun, nećete imati otkud isplaćivati mirovine. Ako pogledate moderne zemlje, primjerice SAD, rast se temelji na energetskog neovisnosti te na brojnosti i sposobnosti radne snage koja daleko nadjačava broj onih koji su neaktivni na tržištu rada. A da bi paradoks bio još veći, Hrvatska nije socijalna država kao što se to voli reći. Naša socijalna davanja nisu toliko velika kao što bismo mi voljeli vjerovati kad kažemo da smo socijalna država. Pa naši su umirovljenici među najsiromašnijima u Europi! Drugi po riziku od siromaštva. Odnos između mirovine i plaće iznosi oko 40 posto. Kad odete u mirovinu doživite šok...

To je izvrstan razlog da ljudi idu van. Pitanje je uopće je li nam kasno za demografiju...

- Nikad nije kasno za demografiju!

Ali kolike su nam interventne potrebe za uvozom radne snage, s obzirom na odljev?

- To je dosad nekako bila tabu tema. O njoj se govori u smislu privremenih kvota, no očito je da u Hrvatskoj postoji potreba za uvozom radne snage koja nije samo sezonskog karaktera. O tome moramo vrlo razumno i argumentirano raspraviti - koje su to kvalifikacije koje su nam potrebne, iz kojih će država dolaziti. To su teme o kojim moramo početi razmišljati, isto kao i o osnaživanju rada s našim iseljeništvom. I zato pozdravljam najavljene izmjene zakona o hrvatskom državljanstvu koje će uvelike olakšati stjecanje državljanstva potomcima naših iseljenika.

Pitao bih vas hoćete li i kada objaviti kandidaturu za sljedeće predsjedničke izbore, ali se bojim da opet neću dobiti precizan odgovor... Zato vas pitam: neovisno o kandidaturi, jeste li zadovoljni ovlastima? I vaši prethodnici su problematizirali to pitanje?

- Možete li mi navesti ijednog kandidata koji se izjasnio za kandidaturu više od nekoliko mjeseci prije samih izbora? Štoviše u ovom trenutku nemamo ni jednog kandidata koji je najavio kandidaturu za iduće izbore.
Nadalje, nije dobro da se preklapaju kampanje za Europski parlament i za predsjedničke izbore. Neka prođu europski izbori pa ćemo onda o predsjedničkima. Potpuno sam usredotočena na obavljanje svoje dužnosti bez obzira što me neki prozivaju da sam u kampanji, a zapravo od početka mandata, sve četiri godine, radim na isti način. To je jednostavno rezultat mojega shvaćanja funkcije neposredno izabrane predsjednice: treba što više biti s narodom i to mi je jako pomoglo u definiranju mojih politika. Kad je riječ o ovlastima, 2000. godine promijenjen je Ustav, koji je ograničio izvršne ovlasti predsjednika. U ovom trenutku nisam za njihovo mijenjanje. Te ovlasti daju dovoljno da se, prije svega, upozorava na probleme u društvu i da se o njima raspravlja.

Onda ostajete i za neposredni izbor predsjednika?

- Kad je riječ o izravnom izboru predsjednika, apsolutno sam "Za", a to se pokazalo opravdanim upravo 2015. i 2016. Morate imati legitimitet od strane naroda da biste bili neovisni. Ja jesam bila članica HDZ-a, ali kao predsjednica sam nadstranačka, i tako se moram ponašati. Držim da bi predsjednik koji bi bio biran u Hrvatskom saboru bio previše podložan koalicijskim interesima koji su ga postavili na tu poziciju. I zato, zbog ravnoteže sustava i ravnoteže demokracije u Hrvatskoj, apsolutno je nužno zadržati neposredni izbor predsjednika, odnosno predsjednice države.

Dođe li do ponovne kandidature, trebat će vam podrška HDZ-a. Svaki kandidat proizlazi iz neke stranačke strukture?

- Kao što sam rekla, jesam proizašla iz HDZ-a, no držim i vjerujem da se od prvog dana ponašam kao nadstranačka predsjednica, koja nikad nije išla na ruku pojedinoj stranci. Izabralo me je više od milijun i sto tisuća građana, a ja sam odgovorna i njima, jednako kao i onima koji me nisu birali. Vjerujem u potporu HDZ-a, ali isto tako nastavit ću biti predsjednica, ako donesem odluku izaći na sljedeće izbore, svih državljana RH. Moja agenda može biti utemeljena jedino na tom načelu.

Kad spominjemo državljanstvo, imaju ga i mnogi Hrvati u BiH. Oni su ne nedavnim izborima preglasani od bošnjačke većine. Međunarodna zajednica inzistira na poštivanju Daytona, ali u praksi nemamo jednakopravnost konstitutivnih naroda. Što Hrvatima u BiH preostaje?

- Moram reći da sam stvarno zabrinuta zbog BiH. To je nama susjedna država s kojom dijelimo 1001 kilometar granice, čija stabilnost utječe i na stabilnost Hrvatske. S druge strane, to je i druga domovina hrvatskog naroda, te imamo ustavnu obvezu štititi hrvatski narod. Nismo samo supotpisnici Daytonskog (i Washingtonskog sporazuma), nego i stranka te jamac njegove provedbe. Nije mi namjera miješati se u unutarnji ustroj BiH, to je stvar odnosa između izabranih predstavnika naroda. Međutim, prava naroda, građanska prava, jamstvo mira, sve obveze koje je Hrvatska preuzela, nisu samo unutarnje pitanje BiH, to su i naše i obveze međunarodne zajednice. To su i obveze koje moraju ispunjavati države članice EU-a, a kao što znamo, BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU, dakle, morat će se suočiti s činjenicom da će biti predmet svih postupaka provjeravanja ispunjavanja mjerila kakve smo i sami prošli. Dayton vrlo jasno definira da se BiH sastoji od dva entiteta, ali i tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Hrvata i Srba. Sam Dayton definira konstitutivnost triju naroda, koja je definirana i u odlukama ZAVNOBiH-a. Ljudima na zapadu to počesto nije lako razumjeti, jer se njihove demokracije temelje na građaninu pojedincu. Iskreno rečeno, BiH, neka se nitko ne uvrijedi, nije skroz politički emancipirana, sve dok gospodin Valentin Inzko kao visoki predstavnik međunarodne zajednice donosi odluke u Sarajevu.

Što možemo učiniti za Hrvate u BiH, a da to ne bude protumačeno kao miješanje u unutarnje stvari?

- Želim da se spuste tenzije. Kampanja je bila ružna, no idemo to ostaviti iza sebe. Hrvatska je spremna na suradnju, ali za suradnju je potrebna i druga strana. Apsolutno odbijam bilo kakve optužbe o miješanju u unutarnje stvari zbog traženja izmjena izbornog zakona, jer upravo je sam Ustavni sud BiH donio odluku da je izborni zakon neustavan. Prema tome, sve što tražimo jest da se taj zakon uskladi s Ustavom. Kako će to učiniti, njihova je stvar, u to se ne namjeravam miješati, kao ni u bilo kakvo sastavljanje Vlade i drugih tijela. Valja naglasiti da Hrvatska nije jedina koja traži promjenu izbornog zakona, stoga ćemo zajedno s drugim državama koje inzistiraju na promjeni zakona, od članica EU-a do SAD-a, inzistirati na uspostavi funkcionalnih i legitimnih vlasti, na dobrobit sviju u BiH. Unutar Federacije BiH jako je važno vratiti povjerenje i suradnju između Hrvata i Bošnjaka jer ljudi moraju živjeti jedni s drugima. Hrvatska će čvrsto stajati uz Hrvate u BIH, a naravno da želimo dobro i ostalim narodima i svim građanima BiH. Dokazali smo to i dosad nebrojeno puta u odnosu prema BiH - unatoč brojnim skepticima - da se Hrvatska bespogovorno zalaže za europski i euroatlantski put naše susjedne države. Naravno da to u konačnici mora biti volja građana BiH, no pomoći ćemo na tom putu koliko god možemo. Idemo i u rješavanje otvorenih pitanja. Valja naglasiti da prijetnje tužbama susjednim državama neće riješiti strukturne probleme u BiH, niti će građanima život učiniti boljim.

Što je s vašim ranije spominjanim odlaskom u Srbiju?

- U odnosu prema susjednim državama pokušavam pridonijeti rješavanju svih otvorenih pitanja pa i onih koja nisu u potpunosti u mojoj nadležnosti. S tim ciljem, pozvala sam predsjednika Vučića da posjeti Hrvatsku, kako bismo krenuli u rješavanje otvorenih pitanja. Koliko god je kritika bilo, i koliko god je retorika u međuvremenu povremeno bivala bizarna, morate priznati da je nakon posjeta bilo i pomaka. I kad je riječ o poziciji hrvatske zajednice u Srbiji, kao i srpske zajednice u Hrvatskoj.

Ne znam kako se osjeća gospodin Vučić, ali ja se osobno osjećam razočarano što nismo postigli napredak na rješavanju pitanja nestalih osoba. Naši osobni izaslanici, gospoda Vrkić i Matić, iznimno se trude. Nadam se da će njihovi napori uroditi plodom, no za to je potrebna i suradnja institucija. A prije bilo kakvog odlaska u službeni posjet Srbiji, želim bitan napredak u pronalaženju nestalih osoba. Više sam puta dala da znanja koliko mi je bitno pitanje nestalih osoba. Osjećam duboku odgovornost prema njihovim obiteljima, duboko suosjećam s njima i vjerujte mi, ponekad mi postaje neugodno kad razgovaram s njima zašto nismo postigli pomake. Učinit ću doslovno sve što je u mojoj moći u pronalaženju nestalih.

Uskoro je i nova tužna vukovarska obljetnica pa će se ta tematika opet aktualizirati, vjerojatno i politizirati, kako smo nažalost već navikli. U svakom slučaju, ponovno će brojni političari govoriti o tome?

- U Vukovar ću otići kao i svake godine, ali političke izjave neću davati jer ta tragedija govori sama po sebi. Neka ljudi govore, neka žrtve govore, a ja ću doći u tišini, u "zengama", što nije nikakva provokacija, već je to moje duboko poštovanje prema svim mladićima i djevojkama, prema svim ljudima koji su braneći Vukovar obranili Hrvatsku.

Nedavno smo imali prosvjede u Vukovaru zbog načina na koji se država odnosila prema žrtvama i počiniteljima zločina. U kojoj mjeri ste zadovoljni učinjenim od strane pravosuđa. Usto, otvara se i pitanje nestalih uoči samog rata, potpuno novi sloj zločina?

- Nitko osim samih žrtava ne može shvatiti taj osjećaj da i danas susrećete na ulici svoje silovatelje ili počinitelje nekih drugih zločina. Mislim da institucije jesu zakazale, bez obzira što su neki zločini procesuirani. Zakon o oprostu nije amnestirao zločince i za ratni zločin ne smije biti oprosta. Zločini se jednostavno moraju procesuirati.
Znam da u državi ima dosta aktualnih pitanja s kojima se suočavamo, od korupcije pa nadalje, ali isto tako, u europskom smo vrhu po broju sudaca na broj stanovnika. Dakle, ne možemo reći da nemamo kapacitete da bismo to riješili. A za to mora postojati i snažnija politička volja. Pri svemu tome treba jako paziti da se ne stigmatiziraju ili antagoniziraju čitave zajednice, kao što je recimo srpska zajednica u Hrvatskoj, jer nisu svi oni sudjelovali u pobuni. Dosta njih je, štoviše, sudjelovalo i u obrani Hrvatske. Zločin je individualan. Treba naći počinitelje, jedino tako će se ljudi koji su prošli tolike strahote lakše nositi s prošlošću, a time će biti olakšan suživot na tom području.

Za vašeg boravka na 73. zasjedanju Opće skupštine UN-a, mnogi su se bavili gotovo isključivo vašom haljinom, uspoređivali je s onom koju je nosila Melania Trump... Malo tko se pitao što ste razgovarali s američkim predsjednikom Trumpom, kanadskim premijerom Justinom Trudeauom? Smeta li vam to?

- Imala sam 16 bilateralnih sastanaka i 11 konferencija, događaja i govora u četiri dana, da bi na kraju glavna vijest postala - jedna haljina. Uz dužno poštovanje, kreatorici, nisam ni sanjala da se takvo što može dogoditi. Neću biti licemjerna i reći da svakome od nas nije drago kad dobijemo kompliment i za izgled, ali činjenica je da recimo lani, kad je premijer Plenković bio u UN-a, nitko nije komentirao ni njegovu frizuru, ni boju kravate, ni odijelo. A u mojem slučaju se govori o estradizaciji... Da, volim zapjevati, i ne znam što je loše u tome!? Neki su voljeli svirati klavir. Svatko ima svoje afinitete. Ali zagledajte se u supstanciju, sadržaj, odrađeni posao, a ne u formu.

Ne bunim se više na to da me gledaju kao ženu, a ne kao predsjednicu, ali nastojim se boriti protiv toga koliko mogu, a da se to ne doživi kao neprestano prigovaranje, i idem dalje. To me može samo učvrstiti. Ja sam takva osoba - kad me netko hoće poljuljati, još sam upornija i čvršća.

Možda više ne bismo trebali birati žene - evo, Jadranku Kosor smo sveli gotovo samo na to koji broš nosi, vas na boju haljina... Istodobno, nitko se nije bavio kravatama i odjećom premijera, ranijih predsjednika. Što to govori o položaju žena u Hrvatskoj?

- Ženama u našem društvu još uvijek je dvostruko teže. Vidim to od školske dobi. Ali unatoč svemu ponosna sam, jer je Hrvatska prva na jugoistoku Europe, a zapravo i među rijetkim zemljama u svijetu, napravila velik iskorak i na izravnim izborima izabrala ženu za predsjednicu.

Kao žena, što kažete, zašto nema više žena u hrvatskoj politici?

- Zato što im ubijamo ambiciju u samom početku. Jer je neki način ponašanja ili profesija definiran kao prikladan samo za djevojčice ili za dečke. Pogledajte samo rezultate testiranja PISA testova. Oni pokazuju da djevojčice u osnovnoj, pa čak i u srednjoj školi, daleko nadmašuju dečke, ne samo po pismenosti, nego i iz matematike. A to će reći da STEM zanimanja nisu muška zanimanja, kako mi to nažalost znamo reći i u ta zanimanja još uvijek guramo dečke. To je očito ukalupljivanje predrasuda koje su oko nas. I zato ću ponoviti misao - žene koje se ponašaju sukladno pravilima nikad ne ulaze u povijest. Mi smo još u fazi da moramo kršiti "pravila" da bismo bile percipirane. Nadalje, jedan od razloga nesudjelovanja žena u politici jest i degradirajuća percepcija da iza uspješne žene stoji neko muško koje je usmjerava. I meni se to događalo tijekom cijele karijere, pa se tako i danas piše o muškim savjetnicima koji "stvarno vladaju" Pantovčakom iako je dobar broj mojih najbližih savjetnika ženskog roda. No, kao što rekoh, u mojem slučaju to je već viđeno, preživljeno i adaktirano.

Dakle, osim obrazovne, treba nam i odgojna reforma?

- Apsolutno. Zabrinuta sam kad vidim u kojem pravcu društvo ide u smislu vrijeđanja i ponižavanja. Ne samo prema ženama. Brine me nasilje u domu i u školi i općenita kultura ophođenja u društvu. Mislim da trebamo postati uljudnije društvo.

...

NEDOLAZAK NA PROMOCIJU: Nisam ni dobila poziv

Poštovana gospođo predsjednice, na predstavljanju knjige bivše ministrice Dalić, "Slom ortačkog kapitalizma" bio je premijer Plenković, guverner HNB-a Vujčić, ali ne i vi. Ima li taj nedolazak ikakve veze s vašom ranijom izjavom da "afera Hotmail" za vas nije završena?

- Nisam bila na promociji knjige gđe Dalić jer smatram da to ne bi bilo primjereno s obzirom na činjenicu da takozvana afera Hotmail još nije sasvim završena. Uostalom, nisam dobila ni poziv na predstavljanje.

 

AFERA SMS: 'Pantovčak' nema ništa s lažnim SMS-ovim

Takozvana afera SMS "ušla" je i na vrata Pantovčaka jer se i vaš savjetnik za nacionalnu sigurnost Vlado Galić spominje u kontekstu izrade lažnih SMS-ova koji su, navodi se, trebali kompromitirati premijera Plenkovića? Treba li odlučnije reagirati na ovakve afere, koje ukazuju na zabrinjavajuću poroznost sigurnosnog sustava u Hrvatskoj i dodatno urušavaju povjerenje građana u institucije? Što sami mislite poduzeti ako se navodi o ulozi gospodina Galića pokažu točnima?

- "Pantovčak" nema nikakve veze s izradom lažnih SMS-ova, a ponajmanje s navodnim pokušajima kompromitiranja premijera Plenkovića. Mi se time ne bavimo. Uostalom, kao što ste imali prigodu vidjeti, uvijek otvoreno kažem što mislim, pa i po cijenu javne kritike.

Da, brine me "curenje" informacija jer ono narušava povjerenje građana u institucije, ali kao što sam već izjavila, najvažnije je da nadležne državne institucije provedu u potpunosti istražne radnje i utvrde odgovornost svih sudionika u takozvanoj SMS aferi, uključujući i tko i s kojom namjerom "pušta" informacije u medije i koliko su te informacije uopće točne.

Mislim da nije sasvim primjereno da govorim u ima gospodina Galića, koji je spreman javno istupiti oko svih insinuacija oko njegove uloge i odnosa s gospodinom Vargom. Isto tako, u potpunosti je spreman surađivati sa svim institucijama koje istražuju ovu problematiku. Koliko čujem, na upit jedne medijske kuće, Državno odvjetništvo odgovorilo je da Vlado Galić nije predmet istrage Državnog odvjetništva, odnosno USKOK-a, koja je u tijeku.

Doista ne volim odgovarati na hipotetska pitanja, pogotovo kad ona podrazumijevaju bilo kakvu sumnju u presumpciju nevinosti, no vjerujem da bi gospodin Galić i sam dao ostavku kad bi se pokazalo da je umiješan u nezakonite radnje u ovom slučaju.

 

INICIJATIVA TRIJU MORA: Od skepse do podrške SAD-a

Inicijativa triju mora dočekana je kao izvjestan, od Trumpa podržani, atak na zajedništvo EU, na pokušaj jačanja utjecaja slavenskih zemalja na štetu interesa Francuske i Njemačke kao lidera EU-a, a nedavno ju je podržao Juncker, pa su stigle i naznake da se i Njemačka želi priključiti toj inicijativi? Inicijativa je u velikoj mjeri bila vaša. Mnogi su joj se rugali, naročito pojmu "uspravnice", a sada je sve preraslo u najznačajniji međunarodni projekt koji je Hrvatska ikad pokrenula?

- U pravu ste, Inicijativa triju mora, koja je u početku dočekana sa skepsom, pa čak i ruganjem, prerasla je u ozbiljnu inicijativu dvanaest srednjoeuropskih država i najznačajniji međunarodni projekt koji je Hrvatska ikad pokrenula.

Ona je usmjerena općenito na brisanje još vidljivih razlika u standardu između tzv. "Istoka" i "Zapada", odnosno "stare" i "nove" Europe. Riječ je o vrlo konkretnim projektima iz područja prometne, energetske i digitalne infrastrukture usmjerenim na podizanje konkurentnosti naših država, kohezije europskog prostora i konvergencije naših ekonomija.

Inicijativa sve više raste, pa je uz SAD i Njemačka postala zemlja partner, a na posljednjem sastanku na vrhu u Bukureštu sudjelovao je i predsjednik EK-a Juncker, te predstavnici financijskih institucija poput Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj te Svjetske banke. Potpisana je Zajednička izjava o uspostavljanju mreže gospodarskih komora država članica te Pismo namjere o uspostavi Investicijskog fonda Inicijative, te je održan prvi Poslovni forum.

 

LNG U OMIŠLJU I U NJEMAČKOJ: Ti se projekti ne kose

Jesu li projekt LNG terminala u Omišlju i LNG terminal vrijedan 500 milijuna eura, koji je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon pritisaka iz SAD-a ipak odlučila financijski poduprijeti, u ikakvoj koliziji? Dovodi li gradnja terminala u Njemačkoj u pitanje isplativost terminala u Omišlju?

- LNG u Njemačkoj i kod nas na Krku međusobno se ne kose. LNG na sjeveru Europe nema veze s nama, omogućit će mrežu distribucije plina po Europi. Ja to čak i ne gledam kao nekakav američki pokušaj prodaje plina iz škriljevca, zato što ima puno zainteresiranih za dovoženje plina na Krk. Sad moramo ugovoriti tko će taj plin koristiti. LNG u Njemačkoj takvog je kapaciteta da ne može ugroziti LNG terminal na Krku, tako da je moje mišljenje da su apsolutno kompatibilni.

Foto: 1. HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ


Priredila: Lorena Tulić

Izvor: slobodnadalmacija.hr

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

 

Novosti iz domovine

Harley-Davidson Zagreb

hrenfrdeituk

TOP AUDIO

Trenutno posjetitelja

Imamo 240 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
Strah od ilegalnih migranata je:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Ovlašteni kreditni posrednici

Udruga 'Crne Mambe' - 2018. - crnemambe.hr
Click to listen highlighted text! Powered By GSpeech
X

Ups!

nedozvoljeno kopiranje sadržaja