Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 
 
 
Plenković je podsjetio i na hrvatsku kravatu koja je "osvojila svijet", kao i na Nikolu Teslu, rodom iz Hrvatske, "bez čijih izuma bismo danas, ovdje, sjedili u mraku"

Govor premijera Plenkovića u Europskom parlamentu

 

Plenković

 

Novosti iz svijeta

 

 

"Lijepo je vratiti se ovdje" - tim je riječima predsjednik Vlade RH Andrej Plenković započeo svoj govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, gdje sa zastupnicima raspravlja o budućnosti Europske unije. 

 

Premijer je u govoru istaknuo karakter Europske unije kao mirovnog projekta usmjerenog na pomirbu i dobrosusjedske odnose te progovorio o reformama koje hrvatska vlada poduzima kako bi se poboljšao život građana.

...

Kao strateške ciljeve, kojima smo sve bliže, Plenković je istaknuo ulazak u Schengen i uvođenje eura. Dodao je da su pred Hrvatskom brojne strukturne reforme koje Vlada namjerava odlučno provesti.

"Ove godine Hrvatska će obilježiti petu godinu članstva u EU, to je prigoda za prisjećanje na naš zahtjevan proces pristupanja, kao i činjenicu da je europska zajednica 15. siječnja 1992. godine međunarodno priznala Hrvatsku", kazao je Plenković, koji je u svom obraćanju europarlamentarcima govorio o hrvatskoj viziji budućnosti EU-a, kao i uspješnom hrvatskom putu od ratom pogođene zemlje do članice Unije.

Premijer se pohvalio da je Hrvatska u Europi prva po broju turista po stanovniku. Kao istaknute elemente hrvatske kulturne baštine, izumiteljstva i inovacija podsjetio je da Hrvatska ima 23 upisana dobra na popis svjetske baštine UNESCO-a. Rijeka će, istaknuo je, 2020. biti europska prijestolnica kulture. Podsjetio je i na hrvatsku kravatu koja je "osvojila svijet", kao i na Nikolu Teslu, rodom iz Hrvatske, "bez čijih izuma bismo danas, ovdje, sjedili u mraku". 

U Hrvatskoj se danas proizvodi jedan od najbržih električnih automobila u svijetu, a jedna hrvatska tvrtka omogućava da četiri milijarde ljudi u svijetu digitalno komunicira putem SMS-a, kazao je premijer, poručivši ipak kako je  svjestan da su pred Hrvatskom brojne, zahtjevne strukturne reforme.

Rekao je i da je njegova Vlada dobila izbore 2016. godine na proeuropskom programu, pa aktivno promišlja budućnost zajedničke unije. Premijer je podsjetio da se mnogi sjećaju što znači ne imati iste uvjete za gospodarski i socijalni razvoj, slobodu kretnja, a danas žive europske vrijednosti i slobode. "Cilj je da naši građani ne budu indiferentni prema Europi, a još manje protiv nje. Naši građani trebaju jasnije precipirati prednosti koje im donosi", kazao je.

Istaknuo je važnost Europskog parlamenta te se osvrnuo na izazove Unije, "od sigurnosnih - terorizma, kiberetičkih napada, sukoba u susjedstvu, izazova demografskih promjena i povećanih migracija - do onih povezanih s klimatskim promjenama ili onih koji proizlaze iz globalizacije".

Također se osvrnuo na aktualne izazove koje stoje pred Unijom poput pitanja demografije, sigurnosti i populizma. Poručio je da Hrvatska želi sudjelovati u inicijativama zajedničke obrane. Rekao je da teroristički napadi na europskom tlu, ali i druge prijetnje pokazuju da je Europa ranjiva pa treba pojačati suradnju na sigurnosno-obrambenom polju. Jačanje suradnje sa Sjevernoatlantskim savezom pritom, smatra, ostaje ključno.

Spomenuo je i da se pokazalo da puna provedba sustavnih provjera na granici između članica kada je samo jedna od njih u schengenskom prostoru, a to je primjer Hrvatske i Slovenije, ili Hrvatske i Mađarske, može biti problem za slobodu kretanja unutar EU. Kao sljedeći veliki hrvatski europski cilj naveo je ulazak u schengenski prostor.

Govoreći o problemu migranata, rekao je da je potrebno završiti reformu europskog sustava azila. "Solidarnost, po mom dubokom mišljenju, treba ostati jedan od temelja našeg zajedničkog djelovanja. U tom duhu, u kojemu je prije 25 godina svaki šesti stanovnik u mojoj zemlji bio prognanik ili izbjeglica, Hrvatska provodi svoj dio odgovornosti za politiku premještanja i preseljenja", dodao je. 

Govoreći o proširenju, Plenković je istaknuo da je Hrvatska dokaz promjena koje donosi perspektiva članstva u Uniji. Posebno se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu. "Samo čvrsto usidrena u europske vrijednosti Bosna i Hercegovina može jamčiti svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost", kazao je.

Premijer je u govoru poručio i da Hrvatska želi biti dio najužeg kruga integracija u Europskoj uniji, pa tako želi, osim u zoni schengenskog sustava, biti i u zoni eura.

Parlament želi čuti mišljenja čelnika svih članica o budućnosti EU-a pa organizira niz rasprava na tu temu. Plenković je drugi po redu čelnik koji se obratio zastupnicima. Prvi je bio irski premijer Leo Varadkar, a na sjednici u ožujku na redu je portugalski premijer Antonio Costa.

 

Premijer će se za posjeta Strasbourgu sastati i s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjrnom Jaglandom, predsjednikom Kluba zastupnika Europske pučke stranke Manfredom Weberom te sudjelovati na sastanku zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu.

 

Foto: 1.Izvor

Priredila: Lorena Tulić

Izvor: HRT

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Pin It

Novosti iz svijeta

hrenfrdeit
A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
Istanbulska konvencija:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Trenutno

16
Online

Nedjelja, 20 Svibanj 2018
Udruga 'Crne Mambe' - 2018. - crnemambe.hr
Click to listen highlighted text! Powered By GSpeech
X

Ups!

nedozvoljeno kopiranje sadržaja