Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 
PRESS

Demografija

Raste i broj doseljenoga i odseljenog stanovništva
U 10 godina Hrvatsku napustilo više od 200 tisuća ljudi
 
Demografija
 
 

PRESS

 

 

 

Državni zavod za statistiku objavio je demografske podatke kao što su ukupan broj stanovnika, broj rođenih i umrlih, sklopljenih brakova i razvoda te odseljenoga i doseljenog stanovništva za 2017.

 

Ti podaci uvijek pobuđuju poseban interes javnosti, a objava konačnih podataka povod je za analizu trendova posljednjih godina. 

...

Populacija RH se smanjuje  

Ako se promatraju podaci procjene stanovništva, vidljiv je trend opadanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika.  

 

U Međimurskoj županiji rodilo se najviše djece na 1 000 stanovnika 

Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od najradosnijih događaja. No, statistički podaci pokazuju da se na taj korak odlučuje sve manje stanovnika.

 

Demografski trendovi

Demografski podaci kao što su ukupan broj stanovnika, broj rođenih i umrlih, sklopljenih brakova i razvoda te odseljenoga i doseljenog stanovništva uvijek pobuđuju poseban interes javnosti, a objava konačnih podataka za 2017. povod su za analizu trendova posljednjih godina. 

 

PROCJENA STANOVNIŠTVA RH KRAJEM GODINE

Populacija RH se smanjuje  

Ako se promatraju podaci procjene stanovništva, vidljiv je trend opadanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika. 

Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od najradosnijih događaja. No, statistički podaci pokazuju da se na taj korak odlučuje sve manje stanovnika. 

 

U Međimurskoj županiji rodilo se najviše djece na 1 000 stanovnika u 2016.

Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u 2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno njih 36,6 tisuća. Ako promatramo mjesec rođenja, najviše ih je na svijet došlo u srpnju.

U prethodnoj 2016. najveću stopu nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), dok su najnižu imale Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija (7,9).

Iako spomenute brojke upućuju na promjene u trendovima, možda to najslikovitije iskazuju podaci o prosječnoj dobi majke pri prvom porodu. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje mladih, tj. napuštanje roditeljskog doma. Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina.  

 

Siječanj zabilježio rekordan broj umrlih

U promatranom dvadesetogodišnjem razdoblju najveći broj umrlih zabilježen je u 2015.,  dok je prema posljednjim podacima u 2017. umrlo  53 477 osoba, što je za 3,8% više nego u prethodnoj godini.  Mjesec koji broji najviše umrlih jest siječanj, a bilo je to ujedno prvi put u posljednjih 20 godina da je broj umrlih u jednome mjesecu prešao broj od 6 tisuća.

Najveću stopu mortaliteta u 2016. (umrli na 1 000 stanovnika) imala je Ličko-senjska županija (17,9), dok je najmanju zabilježio Grad Zagreb (10,6).

Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama jesu podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje. Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju.

 

Više vjerskih brakova, kasnije stupamo u bračnu zajednicu

Sklapanje braka spada u one životne događaje kojima se pridaje posebna pozornost. U 2017. na taj se čin odlučilo 20 310 parova, od čega je 51,6% bilo vjerskih, a 48,4% građanskih. Najpopularniji mjesec za zasnivanje bračne zajednice u 2017. bio je rujan. 

Iako se negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Slično kao i kod rođenja prvog djeteta, na odluku o stupanju u brak vjerojatno utječu brojne društvene promjene. Mladi se sve kasnije osamostaljuju, što može biti povezano sa stopom nezaposlenosti mladih, ali i većim obuhvatom mladih visokoškolskim obrazovanjem. Također, određeni dio mladih živi u izvanbračnim zajednicama.

Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od žena. Tako je prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. iznosila 31,3, a nevjeste 28,6 godina, odnosno prosječna dob ženika je u odnosu na 1990. porasla za 4,3, a nevjeste za 5,3 godine. 

 

Brak prosječno traje 14,7 godina

U 2017. razvedeno je ukupno 6 265 brakova, što je manje za 11,0% u odnosu na godinu prije. Prvi put je razvedeno više od 5 tisuća brakova u 2008., dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014., prvi put formalno okončano više od 6 tisuća, a dvije godine poslije više od 7 tisuća brakova. Prosječno trajanje razvedenog braka bilo je 14,7 godina.

 

Raste i broj doseljenoga i odseljenog stanovništva

Od osamostaljenja do danas mijenjali su se trendovi i u migracijama. Budući da je u 2011. promijenjena metodologija praćenja vanjskih migracija, točnije podaci se obrađuju prema novoj metodologiji koja je usklađena s međunarodnim standardima i pravnom stečevinom EU-a, analizom su obuhvaćeni međusobno usporedivi podaci.  

U tome sedmogodišnjem razdoblju bilježi se porast i broja doseljenoga i odseljenog stanovništva. Pritom je važno naglasiti da se istraživanja o vanjskoj migraciji stanovništva RH provode na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova. Od ulaska RH u EU broj doseljenih varira između 10,4 tisuće u 2013. i 15,6 tisuća, koliko je zabilježeno u 2017. 

No, kad se promatraju podaci o broju odseljenih stanovnika RH, porast je još izraženiji. Iako je brojka rasla i u razdoblju od 2011. do 2013., povećan rast bilježi se od ulaska RH u EU. Zasigurno je na to utjecaj imalo otvaranje granica, tj. načelo EU-a o slobodnom kretanju radnika, čime se otvorila mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama članicama EU-a. Tako se u 2014. bilježi 20,9 tisuća odseljenih, što je više za 36,7% nego u 2013. 

Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnje razdoblje ograničenja za radnike iz RH, što se odražava i na podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10 tisuća ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva RH, njih 47,4 tisuće.

Saldo migracije stanovništva RH s inozemstvom negativan je u cijelome promatranom razdoblju od 2011. na ovamo, te je u 2017. iznosio -31 799.

U navedenom razdoblju najviše se stanovnika RH odselilo u Njemačku, a tako je ostalo i tijekom 2017.

U 2016. najveću stopu emigracije (odseljeni na 1 000 stanovnika) imale su Požeško-slavonska (17,2) i Vukovarsko-srijemska županija (16,7), a najmanju Krapinsko-zagorska županija (4,9).

 

U EU se u prosjeku dnevno rodi 13,9 tisuća djece

Podaci na razini EU-a pokazuju da se njihov broj u navedenom razdoblju kretao između 5,1 milijuna do 5,5 milijuna. Posljednji raspoloživi podatak na razini EU-a za 2017. govori o 5,1 milijunu živorođenih, što znači da se u EU dnevno u prosjeku rodilo 13,9 tisuća djece. Slično trendovima u RH, i u EU raste prosječna dob majke pri prvom porodu. Dok je u 2008. ona iznosila 29,7, u 2016. iznosila je 30,6 godina. 

S druge strane, ukupan broj umrlih na razini EU-a kretao se od 4,9 milijuna, koliko je zabilježeno u 2008. do 5,3 milijuna u 2017., što je ujedno i najveći zabilježeni broj umrlih u promatranom razdoblju. No, ono što se zamjetno mijenjalo  jest očekivano trajanje života pri rođenju. Bilo da je na to utjecala poboljšana kvaliteta života, dostupnija zdravstvena skrb, povećana tjelesna aktivnost ili općenito povećana svijest o nužnosti vođenja zdravijeg života, činjenica je da se u razdoblju od 2008. do 2016. očekivano trajanje života produžilo za 1,6 godina (sa 79,4 godine u 2008. na 81,0 godina u 2016.).

Kad se promatraju demografski podaci u EU, pozornost privlači i podatak o broju razvoda na 100 sklopljenih brakova. U 2016. kao zemlja s najvećim brojem razvoda na 100 brakova ističe se Portugal (69,0 razvoda), dok najmanje razvoda broji Malta (12,2 razvoda). RH smjestila se na sredini te ljestvice s 34,4 razvoda na 100 sklopljenih brakova. 

 

Što se tiče useljavanja, posljednji raspoloživi podaci za 2016. pokazuju da najveći broj doseljenog stanovništva broji Njemačka, 1,0 milijuna, a istodobno ta zemlja, bilježi i najveći broj odseljenog stanovništva (533,8 tisuća).

 

 

 

PRESS - UCM

 

 

 Foto: Izvor

Priredio: Mario Mehaković

Izvor: HRT

 Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

 

UCM

Harley-Davidson Zagreb

hrenfrdeituk

TOP AUDIO

Trenutno posjetitelja

Imamo 184 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
Strah od ilegalnih migranata je:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Ovlašteni kreditni posrednici

Udruga 'Crne Mambe' - 2018. - crnemambe.hr
Click to listen highlighted text! Powered By GSpeech
X

Ups!

nedozvoljeno kopiranje sadržaja