Učitavam... SLAVENI, ŠUMSKI RATNICI (3/3) | Crne Mambe | Svijet kroz povijest

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

Svijet kroz povijestPOVIJEST

SVIJET KROZ POVIJEST
Napadajne akcije Slavena zasigurno možemo povezivati s hrvatskom vojnom prošlošću
Slaveni, šumski ratnici (3/3)

 

Slaveni šumski ratnici

 

 

Naseobine ili vojni kampovi?

Jedan odjeljak Pseudo-Mauricijevog elaborata privlači posebnu pozornost. Opisujući način života Slavena, ne možemo biti naskroz sigurni da li autor generalizira sve Slavene ili pak opisuje svakodnevnicu jednog kampa za obuku slavenskih ratnika, možda upravo spominjanih elitnih jedinica. Da li se iza „obilja životinja“, sakrivenih poljoprivrednih zaliha i nastambi u ili oko šuma, rijeka i močvara; kriju ratnici ili stočari, teško je precizirati. Prvo pitanje koje se nameće je što bi motiviralo civile -Slavene da se nasele u i oko šuma i močvara, ako su baš zbog šumovitog i močvarnog (neplodnog) tla kretali u velike seobe? Nisu li takvi prostori upravo prikladni za manje grupe koje preferiraju gerilsku taktiku? Postavlja se potom pitanje karaktera takve naseobine jer Pseudo-Mauricije fantastično opisuje kojim sve načinima bježe iz nastambi putem bezbrojnih odstupnica. Očito je da bi u tom slučaju ostavili iza sebe žene, djecu i starce, ali da li je to baš tako jednostavno zaključiti u svjetlu vrlo jasne bizantske instrukcije o okrutnom postupku spram svih zarobljenih? Nije li možda ipak u pitanju opis vojnog kampa koji ne tolerira prisutnost vojno nesposobnog kadra? Na koncu, što je sa opisom da Slaveni imaju „obilje životinja“ u takvim naseljima? Stvar je dosta klimava pogotovo što je i sam prevoditelj starogrčkog jezika istaknuo da se navedeni izraz koristio i za pojam „životinje“, ali i u užem smislu za „konje“, te je zaključio da je logičnije da su Slaveni kao zemljoradnici upotrebljavali stoku te da je „opravdanije…(koristiti) u širem smislu…riječ životinja, nego konj“. Dakle, s obzirom na sve navedeno, moramo se zapitati da li je na stvari bio opis običnog civilnog sela ili je ovo ipak bio opis kampa jedne mobilne vojne jedinice (usredotočene samo na vojne akcije) opremljene konjima, pogotovo što su Slaveni, kako kaže i sam Strategikon, bili vrsni jahači?

Napadačke akcije Slavena

Očito je da su Slaveni u prvoj polovini u 6. i 7. stoljeću imali izrazito mobilne snage i bili itekako opasni i u napadajnim akcijama. O tome nam svjedoči već spomenuta Mirakula sv. Dimitrija II, iz koje saznajemo o velikim pljačkaško-osvajačkim manevrima diljem Balkanskog poluotoka i šire. Vojnu vještinu Slavena potvrđuju i provale slavenskih odreda iz podunavlja do Drača 548. i 550. godine. U pohodu 548., Slaveni su „osvojili mnogo tamošnjih tvrđava koje su do tada smatrane kao sigurne, budući da ih nitko nije branio“, a usprkos tome što su imali vojsku od 15.000 ljudi, ilirski arhonti nisu imali smjelosti, čak ni „da im se približe“. U proljeće 550. oko 3000 Slavena prešlo je rijeke Dunav i Maricu, razdvojilo se u dva odreda i, „iako kudikamo brojno slabiji“, porazili „romejsku“ vojsku u Iliriku i Trakiji. Tom prilikom opljačkali su „sve redom do mora, zauzeli borbom, uz primjenu varke, najvažniji grad u tračkom primorju Topir – udaljen 12 dana hoda od Carigrada, iako je imao vojničku posadu“.

Nadalje i neki drugi kroničari toga vremena, primjerice Ivan Efeski, pišu o uspješnim slavenskim pohodima. Povodom provala u Trakiju i Grčku (581.-584.), napisao je: „Naučili su Slaveni da ratuju bolje od Romeja, iako prosti ljudi koji se ne usuđuju izići van šuma u predjele bez drveća i koji ne znaju što je oružje, izuzev dva, tri kratka koplja“. No, da li su Slaveni baš bili toliko taktičko-tehnički zaostali? Sadržaj opisa prije spomenutoga napada na Solun navodi na zaključak da Slaveni napadaju grad iz više pravaca i na razne načine (i pješaštvom i strijelcima), ali koordinirano: „...četvrtoga dana, pri izlasku zornjače, čitavo barbarsko pleme uz složan povik jurnu sa svih strana na gradski zid, i to jedni hitajući kamenje sa bacača („petrobola“), drugi primičući ljestve zidu pokušavahu ga osvojiti, neki prinoseći vratima (grada) vatru, a ostali gađahu zidine čitavim rojem strijela, gustim kao zimske snježne pahuljice.“

Na koncu, Slaveni su sudjelovali i u opsadama samog Carigrada o čemu svjedoče Uskršnje kronike (sastavljene između 630. i 640.). U njima se opisuje i napad Avara na Carigrad oko 617. godine u kojem su, vjerovatno, sudjelovali i Slaveni, ali se oni ne spominju na tom mjestu. No, spominju se u opsadi iz 626., kao važan čimbenik opsade, te se precizno može utvrditi da su u njemu djelovali kao oklopljena pješadija i kao mornarica. Navodi se kako su predvodili prvu navalu na carigradske zidine i kako su pokušali izvršiti invaziju s mora. Djelo zbog sažetog opisa i ne-vojne namjene (svojevrsna kronika Carstva) nikako nije usporediva sa punokrvnim vojničkim priručnikom Pseudo-Mauricija. No iza Kronika ostaje činjenica da su Slaveni doista opsjedali Carigrad, definitivno s velikom pješačkom postrojbom i da su tamo potvrdili reputaciju cjenjenih boraca na vodi. Doživjeli su poraz na moru, katastrofu u bijegu, potom i brutalnu odmazdu Avara za koje su se borili. Po izvoru, upravo je ta neljudskost nagnala ostale Slavene da se povuku iz rata, Avare potaknula da ih prate, što je predstavljao spas za Carigrad. Osim spasa već gotovo posrnule prijestolnice to je bio značajan čin jer je nakon njega prekinut dominantan avarski odnos spram slavenskih naroda.

Što se pak tiče napadajnih akcija Slavena koje zasigurno možemo povezivati sa hrvatskom vojnom prošlošću, svakako valja spomenuti napad na langobardski grad Sipont, 642. godine. Taj događaj langobardski kroničar Pavao Đakon opisao je kao svojevrsnu slavensku invaziju na suprotnu, dakle zapadnu stranu Jadranskog mora (predio između Barija i Brindisija). Iako kroničar govori o tome kako su „Slaveni došli sa mnoštvom brodova“ ne možemo sa sigurnošću tvrditi jesu li uistinu posjedovali vlastitu flotu, prilično skupu za to vrijeme ili su koristili nečije usluge prijevoza. Ipak, način izvedbe i drskost operacije definitivno podsjećaju na mnoge kasnije operacije čuvenih Neretvanskih gusara. No, invazija Siponta nije pozitivno završila za napadače. Unatoč početnim uspjesima u kojima su čak varkom i zamkama zarobili i ubili vojvodu Beneventa na kraju su i Slaveni bili žrtvom vojne varke. Vojvodin brat ih je pregovorima (koristeći slavenski jezik) „omekšao“, te nakon uspješne prevare navalio i pobijedio vojskom iz pričuve.

Cijenjeni ratnici

Slaveni su uistinu bili cijenjeni ratnici. Svejedno, slobodni ili neslobodni, rado su angažirani diljem starog svijeta; od Istočnog Carstva, Magreba, Egipta, Kordobe, Kaira, itd., borili su se posvuda i borili su se dobro (Al Ahtal: „čak i pustinjske ptice bježe kada vide slavenske ratnike“). Spretnost, fizička sprema, lukavstvo, diverzantske sposobnosti…sve te odlike nalazimo u Prokopijevom opisu osvajanja grada Gota (oko 540. godine). Kako se Goti unatoč izgladnjivanju grada nisu kanili predati, čuvenog bizantskog vojskovođu Belizara pomoćnik Valerijan uputio je na pribavljanje „informacija“ tako da se u diverziju-otmicu pošalje Slavena jer oni kao narod takve akcije obično i prakticiraju. Odabranom Slavenu to „nije predstavljalo nikakav problem“, te se po noći sakrio kako bi ujutro ulovio vojnika koji bi pošao nabrati svježu travu. „Još prije svanuća Slaven se sasvim približi bedemu (opsjednutoga grada), zavuče se u neki grm i, skupivši tijelo, pokrije se uokolo travom. U samu zoru dođe tamo neki gotski vojnik i počne užurbano čupati travu i, ne sluteći nikakvu opasnost iz grma, često je bacao pogled na neprijateljski logor da ga ne bi neko od tuda napao. I iskočivši iznenada iza leđa, Slaven ga ščepa i, stegnuvši ga snažno rukama oko pasa, odnese čovjeka u logor ..."

 

 

Svijet kroz povijest

Autor: Tomislav Šulj

Foto: UCM

 

Svijet kroz povijest

Harley-Davidson Zagreb

hrenfrdeituk

TOP AUDIO

Trenutno posjetitelja

Imamo 275 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
Hrvatsko javno zdravstvo:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Ovlašteni kreditni posrednici

Udruga 'Crne Mambe' - 2018. - crnemambe.hr
Click to listen highlighted text! Powered By GSpeech
X

Ups!

nedozvoljeno kopiranje sadržaja