PREDSJEDNIK UDRUGE
Piše: Ivica Šafarić - Ninja
Braćo po oružju, dragi veterani, sudionici Domovinskog rata!
Možemo se opustiti. Biti mirni.
...
Devedesetih godina dragovoljnom pristupanju u redove Hrvatske policije, osnivanjem specijalnih postrojbi policije za posebne namjene, veliki dio dragovoljaca nije imao nikakvo znanje o vođenju i zapovijedanju, o taktici ratovanja pa ni o rukovanju nekom od ratne tehnike.
U tim početcima dragovoljci su imali obuku, ali dolaskom '91. i potrebom za većim brojem ljudstva, povećanom broju ratnih žarišta diljem Hrvatske, veliki broj dragovoljaca ušlo je u ratna zbivanja s malim znanjem o taktici ratovanja a ponekad i ne poznavanju rukovanja raznog oružja. Za obuku nije bilo vremena.
Učilo se u hodu, na terenu u tijeku napada neprijatelja. Neprijatelja koji je imao ustrojeno zapovjedništvo, logistiku, ljudstvo, ogromnu raznu vojnu tehniku, vezu, obavještajno sigurnosnu službu.
Sve to hrvatsko srce, želja za samostalnom, neovisnom i slobodnom Hrvatskom, dragovoljci, sudionici Domovinskog rata su pobijedili.
Danas možemo biti mirni i sigurni.
Hrvatska mladost dostojno je i veličanstveno preuzela odgovornost od nas.
Danas, uz novu tehniku, uz iznimno tešku obuku stvorili smo ponosnu, jaku, sposobnu ali s hrvatskim srcem najjaču i najsposobniju vojsku.
Pogledajte samo mali dio što hrvatski vojnik zna, može i čega se sve odriče za sigurnost svih građana lijepe naše, za Hrvatsku.
Čestitam vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, Dan VRO Oluje!
Domovini vjerni!
VRO OLUJA
Nakon što su u Ženevi propali i posljednji od bezbroj pregovora o provedbi mirne reintegracije, sutradan 4. kolovoza 1995. u 5 sati ujutro hrvatske snage pokrenule su oslobodilačku operaciju „Oluja“.
Pobunjeni Srbi napad su očekivali jer ratno stanje u takozvanoj „Krajini“ proglašeno je još 28. srpnja, a civilne strukture su u suradnji s vojskom pripremale evakuaciju ljudstva i materijalnih dobara.
Srbe je ipak iznenadilo što su Hrvatska vojska i specijalna policija napale cjelokupni okupirani prostor, osim istočne Slavonije.
Pred početak napada snage UNCRO obaviještene su preko časnika za vezu da počinje oslobodilačka operacija, a u prvim satima predsjednik Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, pozvavši pripadnike pobunjene vojske da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija.
Napadne aktivnosti započele su u zonama odgovornosti pet zbornih područja – Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Gospić i Split. Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radiorelejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori.
Hrvatske snage krenule su u prodor iz 30 pravaca ovladavajući golemim prostorom i dovodeći neprijatelja u poluokruženje ili okruženje.
Već prvoga dana uspješno je izvedeno 80 posto svih planiranih borbenih zadaća. Najveći otpor Srbi su pružali na području Banovine i Korduna, no 8. kolovoza pokraj Topuskog dogovorena je predaja 21. kordunskog korpusa koju je potpisao pukovnik Čedomir Bulat, što je bio kraj operativnog dijela Oluje. Sljedeći dan hrvatske snage ulaze u mjesto Srb, a dan poslije i u Vrginmost i Dvor na Uni. U operaciji su djelovala sva zborna područja, osim Osijek i Južnog bojišta koji su provodili obrambeni dio.
Sudjelovalo je ukupno 127 tisuća ljudi, a gubici su bili maleni, u odnosu na ovakav opseg operacije: neznatno više od 200 poginulih i 1100 ranjenih. No s obzirom na to da je u sedam dana oslobođena gotovo 1/5 ukupne površine Republike Hrvatske operaciju „Oluja“ moramo nazvati najsjajnijom vojnom operacijom u hrvatskoj povijesti. (Tomislav Šulj)
Drugi upravo čitaju... |
|
Foto: 1. DPCM/scrshot YouTube
Ivica Šafarić - Ninja
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.