Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
DUHOVNOST

Približava nam se Božić...

Na dobro Vam Božić dođe!
 
Božić
 

 

DUHOVNI  KUTAK

 

 

 

Približava nam se Božić, jedan od 3 najveća kršćanska blagdana, kojim slavimo i prisjećamo se rođenja našega Spasitelja i Stvoritelja Isusa Krista.

 

U vrijeme došašća, koje označava početak liturgijske godine i koje počinje 4 nedjelje prije Božića, počinjemo se pripremati za taj veliki kršćanski blagdan.

...

Vrijeme došašća obilježavaju osjećaji nade, čežnje i iščekivanja. Upravo su se zbog ovog dijela godine razvile mnoge tradicije i narodni običaji diljem naše domovine. Bogato obilje tog dijela hrvatske kulturne i tradicionalne baštine najbolje bi bilo pokazati tako da se ukratko opišu samo neki od mnogobrojnih običaja koji prevladavaju u raznim krajevima Hrvatske.

 

I. Vrijeme došašća

a) Adventski vijenac

Običaj izrade Adventskog vijenca pojavio se u novije vrijeme. Vijenac se pravi od zimzelenih grančica, a kao znak vječnosti vijenac nema niti početka niti kraja. Vijenac se sastoji od 4 svijeće, a po 1 svijeću pali se na svaku od 4 nedjelje došašća. 4 svijeće predstavljaju 4 dijela ljudske povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Jedna tradicija kaže kako se prva svijeća naziva „prorokova svijeća“, druga se naziva „betlehemska svijeća“, treća „pastirska svijeća“, a četvrta i posljednja „svijeća anđela“.

 

b) Sijanje pšenice

Za obnovu ljetine, ali i kao simbol obnove života te plodnosti, razvio se običaj sijanja pšenice. Ovisno o kojem se kraju naše domovine radi razlikuje se i datum na koji se sije pšenica. U nekim se krajevima pšenica sije 4. prosinca na dan Sv. Barbare, zaštitnice dobre smrti i rudara. U nekim se pak krajevima pšenica sije 13. prosinca na dan Svete Lucije, mučenice koja je 303. godine podnijela mučeništvo odrubljivanjem glave mačem, a sve zbog svoje kršćanske vjere. U narodu postoji vjerovanje kako bi boja i gustoća iznikle pšenice mogla pokazati kakva će biti žetva sljedeće godine.

 

c) Sveti Nikola i njegovi darovi

Na dan Svetoga Nikole 6. prosinca, zaštitnika pomoraca i djece, razvio se običaj darivanja djece poklonima. Tradicija darivanja djece vuče podrijetlo iz 3. i 4. stoljeća kada je Nikola živio. Blizu roditeljske kuće sv. Nikole, živio je jedan, nekada bogati čovjek koji je izgubio carsku službu i sav svoj imetak. Čovjek je imao 3 kćeri koje su bile za udaju, ali im otac nije mogao dati miraza. Otac je odlučio, kako bi zaradio, trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri koje su se molile Bogu da ih spasi od zla i da spasi njihovu čast i poštenje. Za to je doznao Nikola koji je uzeo vrećicu i napunio je zlatnicima. Vrećicu je umotao u platno, pa se jedne noći prišuljao do njihove kuće i kroz prozor bacio umotane zlatnike.

Iduće je jutro otac našao novac, vidjevši da je to i više nego dovoljno za dotu odluči udati jednu kćer. I drugi se puta dogodilo isto, pa je otac odlučio udati i drugu kćer. Od toga djela priča je imala 2 završetka. U jednom je otac uhvatio sv. Nikolu kako ubacuje dar za njegovu najmlađu kćer, pa je tu vijest razglasio po cijelome mjestu iako ga je Nikola zaklinjao da šuti. U drugome je Nikola vidio da ga čeka otac, pa se popeo na krov, a zlatnike ubaci kroz dimnjak. Na ognjištu su se sušile čarape, pa su zlatnici pali u njih.

Iz toga se razvio običaj da noć prije djeca marljivo očiste svoje čizmice, pa ih prije spavanja stave na prozore. Djecu ujutro dočekaju čizmice pune poklona, a ako se radilo o zločestoj djeci tada bi ih dočekala šiba, obično zlatne boje, koju je nosio Krampus koji je zajedno sa anđelima pratio Svetog Nikolu. Posebno je zanimljiv običaj iz nekih krajeva središnje Hrvatske kada bi se ukućani sakrili ispod prozora djece plašeći ih dolaskom Krampusa i  zveckanjem lanaca. Na taj su način nastojali potaknuti svoju djecu da budu poslušna i dobra.

- sadržaj se nastavlja -

 

 Drugi upravo čitaju...
 

 

II. Badnjak, Badnja večer, Badnji dan

Dan koji prethodi Božiću naziva se Badnjakom. Riječ dolazi od staroslavenske riječi bad, odnosno bdjeti jer bi se na taj dan bdjelo kako bi se dočekalo rođenje Isusovo. Kod Hrvata je za ovu priliku napravljena i posebna svijeća voštanica koja se kitila trobojnicom. Badnji je dan vrlo bogat božićnim običajima i folklorom od kojih navodimo samo neke:

 

a) Slama i tri velika panja

Slama se donosila u kuću bilo u plahti bilo u  košari. Postavljala se na stol dok su se pjevale božićne pjesme. Jedan manji dio slame prostirao bi se po podu ispod stola, a ostatak se koristio kako bi se dio klasja vezao u snopove ili pak pleo u vijence. Žene su znale izvlačiti slamke, a ona žena koja bi izvukla dužu slamku imala bi bolju i veću preslicu. Također, na slami se sjedilo i pričalo do odlaska na misu polnoćku, a često se na slami i spavalo kao simbol Isusa Krista. Još jedan stari običaj bio je da se na Badnjak donesu 3 velika panja koja su simbolizirala Sveto Trojstvo(Oca, Sina i Duha Svetoga). Panjevi bi se zapalili, a iz njihove vatre palile su se svijeće. Uz paljenje se često dodavalo hrane i pića jer se držalo da će njihova vatra donositi ukućanima mir i dobro. Jedan veliki panj ili velika zelena grana se prislanjala uz vanjsku ili unutarnju stranu zida kuće. Taj panj ili zelena grana nazivani su badnjakom. Dok bi otac unosio badnjak čestitao je ukućanima koji su mu čestitke uzvraćali. Domaćin je pozdravljao „Faljen Isus! Na dobro vam došla badnja večer!“. Ukućani su odgovarali „I s tobom zajedno!“.

 

b) Badnja večera i misa polnoćka

Badnja je večera prolazila u miru i tišini uz svjetlost svijeća. Na Badnjak se postilo sve do večeri, a objeda nije bilo. Večer ja bila posna, a jela koja su posebna napravljena obilježavala su se kršćanskim simbolima. Glavno jelo bio je bakalar, ili u njegovu nedostatku neka druga vrsta ribe poput sardina, orade, šarana i drugih. Blagovanje jela bilo je prožeto božićnim nazdravicama. Svakako valja spomenuti i vrlo zanimljivi običaj pečenja kruha. Taj se kruh naziva litanja, krsnica, križica, česnica ili božić. U nekim se krajevima peklo 2 različito ukrašena kruha od kojih je jedan bio za Badnjak, a drugi za Božić. U drugim pak krajevima pekao se samo jedan kruh koji je na stolu morao biti od Badnjaka, pa sve do Sveta tri kralja 6. siječnja. Nakon Badnje večere odlazilo se na misu polnoćku koja se još naziva ponoćka, ponoćnica ili polnoćnica. Pritom su se ljudi oblačili u narodne nošnje i svečane odjeće. Prije početka mise znao se izvoditi prigodan program u kojem su se izvodile božićne recitacije i igrokazi. Na misi polnoćki se prvi puta pjevaju božićne pjesme koje čine sastavni dio liturgijskog bogoslužja. Ovisno o kraju redoslijed pjesama bio je drugačiji, ali se uobičajenim smatralo da se pjeva „Gospodine smiluj se(Kyrie Eleison)“, zatim „Svim na zemlji mir veselje“, „Dvorani neba“, „U to vrijeme godišta“, a obično se na kraju pjevala „Tiha noć“. Nakon mise vjernici si međusobno čestitaju Božić i vraćaju se svojim kućama.

 

c) Božićno drvce i jaslice

Običaj kićenja božićnog drvca u Hrvatskoj nije bio raširen sve do sredine 19. stoljeća. Prije toga, domovi su se kitili raznim cvijećem i plodovima, naročito zelenilom. Kićenje su najčešće obavljala djeca. U početku su se kitila bjelogorična stabla, nakon toga zimzelena i to brojnim voćem kao što su jabuke, šljive i kruške. Uz voće koristile su se i mnoge slastice i ukrasi koji su bili izrađeni od papira, najčešće se radilo o lancima i raznim nitima. Pod bor se stavljaju jaslice kojim se slavi Isusovo rođenje u štali na slamici. U jaslicama su se nalazile figure Isusa, Marije i Josipa, pastira, tri mudraca Melkiora, Baltazara i Gašpara koji su Isusu donijeli tri dara: zlato, tamjan i smirnu. Uz njih stavljale su se i životinje poput vola, deva, magaraca i ovaca. Isprva su se jaslice nalazile samo u crkvama, a kasnije se to prošilo i na obiteljske domove.

 

 

III. Božić

U mnogim krajevima običaj je da se na Božić odlazi na 3 mise. Prva misa bila je misa polnoćnica, druga je bila ranojutarnja, a ta se misa zove pastirica, zornica ili mala misa na kojoj se ide na pričest. Treća misa zove se vela misa ili poldanica. Božićni ručak bio je svečan i bogat, a za stolom se okupljala cijela obitelj. Za ručkom se jelo juhu, zatim meso(pečenke s povrćem, sarmu, hladetinu), kiselu repu, krumpir i razne vrste kruha. Prvi dan Božića ostajalo bi se kod kuće, a tek drugi dan odlazilo u posjet susjedima i rođacima.

 

a) Blagoslov doma i obitelji

Drugog dana Božića počeo bi blagoslov obitelji i domova koje obično traje do Bogojavljenja 6. siječnja. Na selu župnik je svečano obilazio kuće u pratnji ministranata koji su nosili bijele haljine, a uz njih je bio i sakristan sa kadionicom u kojoj se nalazio tamjan. Za blagoslov se pripremala čista i uredna soba, a na stolu se nalazio križ, svijeća koja je gorjela za vrijeme blagoslova te posuda s blagoslovljenom vodom i grančicom. Svećenik je pri ulasku pozdravljao „Mir kući ovoj“, a svi mu odgovaraše „I svima koji prebivaju u njoj!“. Svećenik bi onda izmolio molitve i blagoslovio dom i ukućane svetom vodom pri čemu bi podijelio svete sličice sa božićnim motivima.

 

b) Hrvatske božićne pjesme

Hrvatska se može pohvaliti velikom brojnošću i raznovrsnošću božićnih pjesama u svijetu. Neke od njih su vrlo stare. Prvu veću zbirku objavili su 1731. hrvatski pavlini pod nazivom „Cythara octochorda“. U toj se zbirci nalazi i pjesma „Narodi nam se kralj nebeski“ koja je jedna od najpoznatijih pjesama u sjevernoj Hrvatskoj. Još i starija pjesma je „U se vrime godišća“ koja je nastala na Jadranu. Po svojoj se melodici i izričaju razlikuju pjesme iz sjevernih i južnih krajeva Hrvatske. One se dalje dijele na one koje se pjevaju u crkvi i na one koje se pjevaju na neliturgijskim slavljima. Neke od hrvatskih božićnih pjesama su: Radujte se narodi, Svim na zemlji, Djetešce nam se rodilo, Veseli se majko Božja, Poslan bi anđel Gabrijel itd.

 

c) Kolende i kolendari

Kolenda je stari običaj čestitanja kada bi kolendari obilazili ulice, kuće i stanove pjesmama nazdravljajući Badnjak i čestitajući Božić i Novu godinu. Sa sobom su znali nositi i razne glazbene instrumente kao mandoline, gitare i harmonike. Najstariji pisani tragovi kolendanja sežu još u doba Dubrovačke republike, točnije u vrijeme statuta Dubrovačke republike 1272. Negdje na prijelazu u 19. stoljeće kolendalo se uoči Božića, Nove godine, Sveta tri kralja ili pojedinih svetaca i to na ulicama i pred vratima prijatelja ili rodbine. Kolendari su znali pjevati cijelu noć dok bi ih domaćini darivali suhim smokvama, rogačima, vinom, sokovima i mnogim drugim. Kolendanje je bilo poznato i uz nošenje jaslica. Evo primjera jedne od kolendi iz Orebića koja se pjevala u predvečerje prije Nove godine ili Sveta tri kralja:

 

Došli smo vam koledati,

i na znanje vama dati,

da je sutra Mlado lito,

da vam bilo zdravo i sritno.

Došli smo vam koledati,

i na znanje vaman dati,

da su sutra sva tri kraja,

koja su Boga darovala

Zlaton, mirom i tamjanom.

Tri kraja jezdahu.

pri zvizdi Danici,

iskahu Isusa

u malon štalići.

 

Za kraj ovoga kratkoga presjeka nekih od hrvatskih božićnih običaja spomenimo još i poznatoga hrvatskoga skladatelja Jakova Gotovca(1895.-1982.), autora komične opere „Ero s onoga svijeta“ za koju je libreto napisao Milan Begović. Ovdje moramo spomenuti njegov ciklus za muški zbor i mali instrumentalni sastav pod nazivom „Koleda“. Ciklus je sastavljen od 5 stavaka(I. Koledari dolaze, II. Koledari pred kućom, III. Koledari u kući, IV. Koledari u kolu i V. Koledari odlaze) kojim Gotovac predočuje običaj obrednog čestitanja veoma jednostavnim glazbenim sredstvima koji se svode na kraće obrasce koji se ponavljaju. Melodija je u narodnom duhu dok instrumentalna pratnja sliči primitivnim seoskim sastavima. „Koleda“ Jakova Gotovca smatra se antologijskim prinosom novijoj hrvatskoj zbornoj glazbi.

Ovime bi ukratko završili kratki pregled nekih tradicionalnih božićnih običaja u Hrvatskoj.

 

Sretan Vam i blagoslovljen Božić i Nova godina!

 

 

 

Foto: 1. DPCM

 

Autor: Davor Gorupić - Ris
Izvor: 

http://www.hic.hr/bozic-hrvata01.htm (pristupljeno 20. prosinca 2018.)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_bo%C5%BEi%C4%87ni_obi%C4%8Daji (pristupljeno 20. prosinca 2018.)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kolenda (pristupljeno 20. prosinca 2018.)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Nikola (pristupljeno 20. prosinca 2018.)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Badnjak (pristupljeno 20. prosinca 2018.)

http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7314 (pristupljeno 20. prosinca 2018.)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveta_Lucija_(mu%C4%8Denica) (pristupljeno 20. prosinca 2018.)

Fisković, Cvito, Božićni običaji i novogodišnje kolede na Orebićima i okolnim selima, Čakavska rič, Split, 1992., br.1
 
 

 
 
 

UCM

Harley-Davidson Zagreb

hrenfrdeituk

TOP AUDIO

Trenutno posjetitelja

Imamo 233 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
Ocijenite obrazovnu reformu:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Pomoć braniteljima i njihovim obiteljima

JSN Epic is designed by JoomlaShine.com