Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

ART

Art terapija
Tara Beata Racz: Umjetnost nam pomaže da postanemo bolja i ispunjenija osoba
UTJECAJ UMJETNOSTI NA PROMATRAČA
 
Art terapija

 

 

 

Kako doživljavamo sebe i svijet oko nas, i kakva, kolika je uloga umjetnosti u našem svakodnevnom životu? Možemo li umjetnost prikazati kao terapeutski medij, medij koji nam pomaže da postanemo bolja i ispunjenija osoba?

 

U ekskluzivnom intervjuu za Domoljubni portal odgovore na ta pitanja dala nam je mag. psych Tara Beata Racz, prvostupnica slikarstva i praktičarka kliničke ekspresivne art terapije (CEAT praktičarka):

...

"U današnje vrijeme umjetnost ima važnu ulogu u našim životima. Ona nam služi kao oruđe kojim možemo proširiti način na koji doživljavamo sebe kao i svijet oko sebe. Kako bi približila značaj umjetnosti koju ona ima za svakodnevnog čovjeka odlučila sam predstaviti ulomke iz knjige Alaina de Bottona i Johna Armstronga Umjetnost kao terapija. Ta knjiga prikazuje umjetnost kao terapeutski medij koji usmjerava, podržava i tješi gledatelja pomažući mu da postane bolja i ispunjenija osoba.

Na samom početku knjige autori nam nastoje približiti smisao umjetnosti kroz nekoliko psiholoških mehanizama koji su u podlozi doživljavanja umjetničkog djela.

Krenimo s našom sposobnosti pamćenja. Naime, zbog silne količine informacija kojima smo svakodnevno izloženi, naš mozak ih mora filtrirati kako bismo uopće mogli normalno funkcionirati. Stoga je posve prirodno da pamtimo samo dio informacija, a ostalo odlazi u zaborav. Poriv za fotografiranjem mjesta, lica i događaja je proizašao upravo iz te slabosti našeg mozga da upamtimo sve što proživljavamo.  Nadalje, slika Jean Baptiste Regnaulta pod nazivom Porijeklo slikarstva jasno ilustrira tu funkciju umjetnosti. Slika prikazuje mladi zaljubljeni par koji se mora rastati. Djevojka na rastanku ugljenom ocrtava obrise mladićeve sjene kako bi njegova slika ostala uz nju i kada njega više neće biti.

 

Art terapija

Jean Baptiste Regnault, Porijeklo slikarstva, 1786.

 

Regnault tom slikom ne govori samo o porijeklu slikarstva već se dotaknuo pitanja zašto nam je umjetnost potrebna, a odgovor glasi: kako bismo mogli zadržati u sjećanju trenutke koji su nam od ključnog značaja. Djevojka sa slike ne želi samo zadržati u sjećanju ljubavnikov izgled, već se ona nada da će kroz sliku uspjeti uhvatiti i zadržati samu suštinu njegovog bića. Kako bi umjetnički predmet to mogao, on mora doseći određeni stupanj sofisticiranosti.  Postoji čitav niz značajki koji se vežu uz određenu scenu, osobu ili mjesto, no zadatak umjetnika je da zna napraviti odabir između onoga što je važno i čini srž prikazivane scene, osobe ili mjesta, od onoga što je nevažno, odnosno suvišno. Umjetnost nam dakle pomaže urediti kompleksnost života kako bismo se mogli fokusirati na ono od važnosti. Samo takvo umjetničko djelo će se smatrati uspješnim i odoljet će tragu vremena.

Sljedeća funkcija umjetnosti proizašla je iz naše potrebe za ljepotom i ugodom. Naime, ukoliko gledate kakve slike se najviše sviđaju širokoj javnosti, primijetit ćete da su to uglavnom ugodni i lijepi prizori poput prikaza morskih ili pastoralnih pejzaža te portreti lijepih žena ili nasmijane djece. Uživamo u lijepim prizorima jer volimo ono što takva djela reprezentiraju.

Također, takva djela nam pomažu da zaboravimo na probleme i nepravednosti suvremenog života i da se usmjerimo na ono što nam pruža ugodu. Kroz interakciju s veselim, ugodnim i pozitivnim sadržajima i sami se bolje osjećamo jer se možemo povezati s onim veselim i bezbrižnim dijelovima sebe koji nam daju nadu u bolje i sretnije sutra.

Osim toga, umjetnost nam služi u procesiranju i razumijevanju i drugih osjećaja kao što je tuga. Upravo velik broj poznatih umjetničkih djela ima tako snažan utjecaj na nas jer su u njima umjetnici uspjeli sublimirati svoju tugu, odnosno uspjeli su psihološki transformirati teška i surova iskustva patnje i pretvoriti ih u nešto plemenito, profinjeno i društveno prihvatljivo. Na primjer, skulpture Richarda Serre govore nam kako je upravo tuga jedna od emocija koja je upisana u samoj srži ljudskog postojanja. On joj je podario plemenit i grandiozan oblik, a gledatelju iskustvo duboke i intimne povezanosti s tom temeljnom ljudskom emocijom.

 

Art terapija

Richard Serra, Fernando Pessoa, 2007-8.

 

Nadalje, umjetnost nam može pružiti priliku da propitamo uvjete ljudskog postojanja, sam smisao života, kao i njegovu prolaznost. Na primjer, slike Caspara Davida Friedricha, slavnog slikara iz vremena romantizma, često naglašavaju odnos čovjeka i prirode. Kroz prikaze pejzaža slikar  nas pomoću sjetne i melankolične atmosfere uvlači u posebno stanje svijesti i čini nas receptivnim za promišljanja o veličini prostora i vremena, te beznačajnosti i krhkosti ljudskog postojanja.

 

Art terapija

Caspar David Friedrich, Rocky Reef On The Sea Shore, 1825.

 

Malo tko od ljudi je stvarno dobro emocionalno uravnotežen. Naša psihološka povijest, međuljudski odnosi kao i dnevna radna rutina utječu na naše emocionalno stanje i usmjeravaju nas u određenom smjeru. Na primjer, neki od nas su previše nesigurni, drugi previše sumnjičavi, treći previše ozbiljni ili previše lakomisleni. Umjetnost nam pruža mogućnost da se povežemo s onim emocijama koje nam nedostaju i omogućavaju cijeloj našoj psihi da povrati narušenu ravnotežu. Svakoga od nas privlače različita umjetnička djela i to su uglavnom ona koja nas mogu bolje izbalansirati. Ta činjenica može objasniti otkud proizlazi različitost u estetskim preferencijama između ljudi. Dakle, naš estetski ukus ovisi o tome koja su nam emocionalna stanja potisnuta te ih je potrebno na neki način stimulirati i naglasiti. Svako umjetničko djelo u sebi sadrži određenu psihološku i moralnu atmosferu: neka su djela spokojna, druga živahna, neka su samozatajna, a druga hrabra i samopouzdana. Koja će nam se djela svidjeti ovisi o našem trenutnom psihološkom stanju i potrebama. Na primjer, njemački pjesnik, dramaturg i filozof Friedrich Schiller razradio je tu ideju u svom eseju „O naivnoj i sentimentalnoj poeziji“ iz 1796. U tom eseju je naveo svoja zapažanja o grčkoj umjetnosti, odnosno primijetio je kako se u antičkoj grčkoj umjetnosti malo pažnje pridavalo pejzažima. Schiller objašnjava kako to ima smisla zbog načina na koji se tada živjelo. Naime, u to vrijeme Grci su živjeli u malim gradovima blizu planina i mora, i većinu su vremena provodili vani u prirodi. Zbog velike povezanosti s prirodom nisu imali potrebu eksternalizirati ju pomoću umjetnosti. Tek u vremenu kad se čovjek počeo udaljavati od prirode, javlja se potreba da je se izrazi putem umjetnosti i da se, na taj način, povrati izgubljeno iskustvo.

Također kao primjer možemo uzeti i koreansku Mjesečevu vazu iz 17. stoljeća koja svojom formom utjelovljuje vrlinu skromnosti. Naime, oblik vaze ne čini savršen oval, a njezina površina u varijacijama bijele boje je prošarana smeđim mrljama i ima nekoliko ogrebotina. Ipak, usprkos tim nesavršenostima, vaza kao da je u potpunosti zadovoljna svojim izgledom. Čovjeka, koji teži socijalnom priznanju i statusu, pogled na takvu vazu može ganuti i duboko ga se dojmiti jer ta vaza, na posve suptilan način, progovara o ljepoti životne jednostavnosti i skromnosti. Dakle, govori nam o vrlinama koje takvom tipu čovjeka nedostaju.

 

Art terapija

Koreanska Mjesečeva vaza iz dinastije Choson, 17.-18.stoljeće.

 

Osim što nam umjetnost govori o osobinama koje nam nedostaju i pomaže nam izbalansirati psihu, ona nam također pruža mogućnost da se bolje upoznamo i razumijemo sami sebe.

Većina ljudi posvećuje puno pažnje uređenju interijera u kojem žive. Odabir umjetničkih predmeta kojima se okružujemo u svojim domovima nam je itekako važan jer tim odabirom komuniciramo prema svijetu vlastiti identitet. To je vrsta komunikacije koja bez riječi uspijeva direktno i jasno pokazati promatraču tko smo mi i koje su naše temeljne vrijednosti. Dakle, ne uređujemo svoj dom s umjetničkim predmetima samo kako bismo pokazali svoj socijalni status, već i kako bismo sami sebe bolje upoznali i izrazili, te posljedično tu poruku prenijeli i drugim ljudima.

 

Napokon, na umjetnost možemo gledati kao na jedan izuzetno sofisticiran izraz nečijeg iskustva prikazan kroz dobro oblikovanu formu. Susret s umjetničkim djelom, čak i ako ga u početku ne možemo u potpunosti razumjeti ili ako nam djeluje strano ili čak dosadno, može nam pomoći da sebe bolje upoznamo, proširimo vlastito shvaćanje sebe i svijeta oko nas. Drugim riječima, umjetnost nam olakšava da bolje razumijemo tuđa iskustva i sami se razvijamo kao osobe i obogatimo svoj doživljaj stvarnosti."

 

Tara Beata Racz, mag. psych

 

 

 Drugi upravo čitaju...
 

 

 

 

 

 

Davor Gorupić - Ris

 

 

 Foto: DPCM/wikimedia.org

 

 Autor: Davor Gorupić - Ris

 

 

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

 

Davor Gorupić - Ris

Harley-Davidson Zagreb

hrenfrdeituk

TOP AUDIO

Trenutno posjetitelja

Imamo 154 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
U drugom krugu predsjedničkih izbora biti će:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Pomoć braniteljima i njihovim obiteljima

DOMOLJUBNI PORTAL - 2019 - CrneMambe.hr