(Svim vitezovima poginulima za Hrvatsku u Domovinskome ratu)
Tuge sada me lome,
Dok se sjećam heroja
Kroz slavnu prošlost našu,
Palih za Domovinu.
Od kralja Tomislava,
Pa do slavnih Frankopana,
Opet vidim Jelačić bana
I slike Vukovara.
Suza mi odmah sama krene
I srce mi vene,
Što ne vidim draga lica,
Pokriva ih hrvatska zemljica.
Plače sada zemlja cijela,
Kada se sjeti vitezova,
I još traži svoje sinove,
Bez grobova pokopane.
Sjećanje da nikada ne mine,
Dok je Lijepe naše
I Vukovara kad je pao,
Za Hrvatsku je život dao.
(iz zbirke Kroz maglu)
