KULTURA
Ljepote Hrvatske: piše Kristina Nuić Prka
Pag, grad koji liječi ljepotom, bogatom kulturnom baštinom, delicijama i divnom, posebnom, ljekovitom prirodom.
Današnju kolumnu ću ipak započeti sa spizom.
...
Osim čuvene paške janjetine i sira, ovaj kraj krije i recepture srednjovjekovnih delicija poput rafijola, koludraške štrike, kolacića, pandešpanje, badešine torte...
Jeste li čuli za paški baškotin tajne recepture koji se priprema u samostanu svete Margarite preko tri stotine godina?
Paške benediktinke čuvaju i Sveti trn iz Isusove krune koji je, uz Kristovu trnovu krunu koja se čuva u pariškoj katedrali Notre-Dame, jedini sveti trn u svijetu koji ima potvrdu Svete stolice kao autentičan!
Upravo iz ovog samostana je izašla i tradicija svjetski poznate paške čipke kao ponos hrvatske tradicije koja se šije isključivo u gradu Pagu i simbol je ovog grada. Stari pričaju kako žene koje je šiju moraju imati glatke, meke, čiste ruke tako da su i u stara vremena bile pošteđene odlazaka u polje. Čipka se prodavala i bila način dodatne zarade za obitelj. 2009. godine paška čipka uvrštena je na listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.
"Povijest pamti vrijeme kada su Paškinje pozivane u Beč i na bečki dvor kod nadvojvotkinje Marije Jozefe, carice majke, kako bi pokazale kako nastaje paška čipka. Glas o njenoj ljepoti i savršenstvu pročuo se nadaleko, a njena izrada pojačava se nakon osnivanja Čipkarske škole u Pagu koja je osnovana 1906. godine te je radila do 1945. godine." Osnovao ju je načelnik Frano Budak, koji se i danas slavi kao političar zaslužan za procvat Paga, ujedno i osnivač hrvatske stranke prava u Pagu.
Sami centar grada krasi Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Posebno me dojmila luneta portala u kojoj je prikazana Bogorodica koja pod svojim plaštem zaštićuje pobožne Pažane. U unutrašnjosti crkve nalazi se pet bogato urešenih mramornih oltara iz 18. i 19.st., a posebnu pozornost plijeni drveno gotičko raspelo iz kojeg je, kako svjedoči isprava iz 15.stoljeća u paškom Diplomatariju, potekla krv.
Nasuprot crkve, glavni trg krasi i Knežev dvor sagrađen u 15.stoljeću. U dvorištu ove lijepe građevine možete uživati u koncertima i predstavama u okviru nadaleko poznatog Paškog kulturnog ljeta gdje ćete sigurno zamijetiti i bunar s ukrašenom krunom i grbovima paških knezova.
Naziv Pag prvi se puta spominje u 10. st. kad je kralj Stjepan Držislav oslobodio Pag od bizantske vlasti i za upravitelja grada postavio hrvatskog župana. Gradu Pagu je kralj Bela IV. svojom Bulom darovao status slobodnog kraljevskog grada.
Sol je uvijek bila dar, neizmjerno bogatstvo, ali na jedan način i u povijesti i prokletstvo jer su se Pažani stalno nalazili usred borbe Zadra i Raba za prevlast nad otokom. Danas o prošlim vremenima svjedoče stare solane i muzej soli ispred koji se nalazi jako lijepi kip težaka.
Pažani su željeli ostvariti autonomiju , za koju su se borili svim pravnim sredstvima. Paški sudac Belota Dobronić je na Općem hrvatskom saboru u Ninu u 14.stoljeću nastojao i dijelom uspio oživotvoriti ideju o paškoj autonomiji. Kralj Ludovik I. je potvrdio Pagu pravo slobodnog kraljevskog grada , dajući mu uz postojeće , još i neke nove povlastice. Međutim, kako je kralj Ladislav u 15. st. prodao Veneciji svoj dio Dalmacije, u prodaju je bio uključen i grad Pag. Na taj je način Pag pripao Mletačkoj Republici u razdoblju od više stotina godina. Na čelu paške uprave stoljećima se nalazio knez kojega je postavljala središnja vlast u Veneciji.
Tad je Pag dobio i Gradski statut, jedan od prvih dokumenata takve vrste u Hrvatskoj. Sredinom 15. st. opasnost od Turaka bila je sve veća, pa su Pažani, 18. svibnja 1443. godine, počeli s gradnjom novog grada, na mjestu na kojem se i danas nalazi. Tako ovaj grad uistinu ima svoj pravi pravcati rođendan.
Planovi za izgradnju novog grada Paga izrađivali su se u Veneciji, uz veliki doprinos našeg najvećeg renesansnog graditelja i kipara Jurja Matejeva Dalmatinca. Izgrađen je prema unaprijed definiranom urbanističkom planu, jedinstvenom u Europi i poznat je po ulicama "koje dišu" upravo zahvaljujući Jurju Dalmatincu.
Cijelo stanovništvo se preselilo, a grad koji su napustili nazvali su jednostavno Stari grad. Novoizgrađeni grad pružao je veću sigurnost te je bio okružen zidinama koje su bile dodatno pojačane s devet kula.
Pa ipak, i danas je Stari Grad simbol "Novog grada" koji ga štiti. Naime, u 19. stoljeću u Pagu se pojavila smrtonosna kolera koja je za gradić od, tad oko 3000 stanovnika, bila pogubna. Tad su Pažani iselili groblja iz grada i srušili zidine. (Danas grad krase ostaci zidina koje možete posjetiti. ) Na blagdan Vele Gospe Pažani su se okupili u Starome gradu, stali pred kip Majke Božje od Starog grada i molili za spas od bolesti. Nakon molitve, muškarci su rukama podigli kip Majke Božje i u pratnji ostalih Paškinja i Pažana donijeli su ga u Zbornu crkvu Marijinog Uznesenja u Pagu. Prema legendi, idućeg dana, 16. kolovoza, na spomendan sv. Roka, bolest je nestala. Tada su Pažani položili zavjet-svake godine, na blagdan Vele Gospe, u procesiji, s molitvama zahvale, donose kip Majke Božje iz svetišta u Starom gradu koji zatim svake godine stoji u crkvi 22 dana, do Male Gospe.
Do velikog smanjenja broja gradskog stanovništva došlo je u dva navrata. Prvo, početkom 20. st. , kada su zbog pojave peronospore uništeni otočni vinogradi. Zbog toga je oko 2000 Pažana početkom 20. stoljeća otišlo u razne prekomorske zemlje, najviše u SAD i Australiju, o čemu svjedoči i lijepa zavjetna kapelica. Drugo veliko seljenje stanovništva iz Paga dogodilo se neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Od 60-ih godina prošlog stoljeća razvija se turizam koji je i danas važna gospodarska grana ovog kraja.
U Domovinskom ratu značaj ovog kraja bio je neizmjeran jer je bio jedina komunikacija sjevera i juga zemlje. U gradu Pagu osnovan je samostalni odred Pag s najvažnijom zadaćom obrane Paškog mosta i trajektne linije Prizna – Žigljen. Herojskom obranom paških branitelja već 1991.g. tijekom zrakoplovnog napada snaga JNA neprijatelj je spriječen u svom naumu što je zasigurno promijenilo tijek Domovinskog rata, a brojni Pažani su kasnije, po zapovjedi gašenja ove postrojbe, bili pripadnici niza ratnih postrojbi na ličkom bojištu. Ne ponovilo se.
Svakom gradu dušu daju njegovi stanovnici, koji su gostoprimljivi, uvijek vedrog duha, a Pag poznato turističko odredište brojnih gostiju.
Jeste li znali da je otac prve hrvatske gramatike Bartol Kašić bio Pažanin, baš kao i pijanist svjetskog glasa Ivo Pogorelić?
Grad je ovo toliko bogate povijesti i baštine o kojem bi se mogao roman napisati u jednom dahu. I sama nošnja je istinski spomenik starih vremena, kao i tradicionalni ples Paški tanac, ali i prva pučka drama Robinja koja se stoljećima izvodi u doba karnevala.
Grad koji jednostavno liječi i dušu i tijelo...
Foto: DPCM/
Autor: Kristina Nuić Prka
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.