Open menu

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

KULTURA

LJEPOTE HRVATSKE
Poznato turističko odredište brojnih gostiju
PAG, GRAD KOJI LIJEČI DUŠU I TIJELO
 

Pag

 

Ljepote Hrvatske: piše Kristina Nuić Prka

 

 

 

Pag, grad koji liječi ljepotom, bogatom kulturnom baštinom, delicijama i divnom, posebnom, ljekovitom prirodom.

 

Današnju kolumnu ću ipak započeti sa spizom.

...

Osim čuvene paške janjetine i sira, ovaj kraj krije i recepture srednjovjekovnih  delicija poput rafijola, koludraške štrike, kolacića, pandešpanje, badešine torte...

Jeste li čuli za paški baškotin tajne recepture koji se priprema u samostanu svete Margarite preko  tri stotine godina? 

Paške benediktinke čuvaju i  Sveti trn iz Isusove krune koji je, uz Kristovu trnovu krunu koja se čuva u pariškoj katedrali Notre-Dame,  jedini sveti trn u svijetu koji ima potvrdu Svete stolice kao autentičan! 

Upravo iz ovog samostana je  izašla i tradicija svjetski poznate paške čipke kao ponos hrvatske tradicije koja se šije isključivo u gradu Pagu i simbol je ovog grada. Stari pričaju kako žene  koje je šiju moraju imati glatke, meke, čiste ruke tako da su i u stara vremena bile pošteđene odlazaka u polje. Čipka se prodavala i bila način dodatne zarade za obitelj. 2009. godine paška čipka uvrštena je na listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. 

"Povijest pamti vrijeme kada su Paškinje pozivane u Beč i na bečki dvor kod nadvojvotkinje Marije Jozefe, carice majke, kako bi pokazale kako nastaje paška čipka. Glas o njenoj ljepoti i savršenstvu pročuo se nadaleko, a njena izrada pojačava se nakon osnivanja Čipkarske škole u Pagu koja je osnovana 1906. godine te je radila do 1945. godine." Osnovao ju je načelnik Frano Budak, koji se i danas slavi kao političar zaslužan za procvat Paga, ujedno i osnivač hrvatske stranke prava u Pagu. 

Sami centar grada krasi Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Posebno me dojmila luneta portala u kojoj je prikazana  Bogorodica koja pod svojim plaštem zaštićuje pobožne Pažane. U unutrašnjosti crkve nalazi se pet  bogato urešenih mramornih oltara iz 18. i 19.st., a posebnu pozornost plijeni drveno gotičko raspelo iz kojeg je, kako svjedoči isprava iz 15.stoljeća  u paškom Diplomatariju, potekla krv. 

Nasuprot crkve,  glavni  trg  krasi i Knežev dvor sagrađen u 15.stoljeću. U dvorištu ove lijepe građevine možete uživati u  koncertima i predstavama u okviru nadaleko poznatog  Paškog kulturnog ljeta gdje ćete sigurno zamijetiti i bunar s ukrašenom krunom i grbovima paških knezova. 

Naziv Pag prvi se puta spominje u 10. st. kad je  kralj Stjepan Držislav oslobodio Pag od bizantske vlasti i za upravitelja grada postavio hrvatskog župana. Gradu Pagu je kralj Bela IV. svojom Bulom darovao status slobodnog kraljevskog grada. 

 

 

Sol je uvijek bila dar, neizmjerno  bogatstvo, ali na jedan  način i u povijesti i  prokletstvo jer su se Pažani stalno nalazili usred borbe Zadra i Raba za prevlast nad otokom. Danas o prošlim vremenima svjedoče stare solane i muzej soli ispred koji se nalazi jako lijepi kip težaka. 

Pažani su željeli ostvariti autonomiju , za koju su se borili svim pravnim sredstvima. Paški  sudac Belota Dobronić je na Općem hrvatskom saboru u Ninu u 14.stoljeću  nastojao i dijelom uspio oživotvoriti ideju o paškoj autonomiji.  Kralj Ludovik I. je  potvrdio Pagu pravo slobodnog kraljevskog grada , dajući mu uz postojeće , još i neke nove povlastice. Međutim, kako je  kralj Ladislav u 15. st. prodao Veneciji svoj dio Dalmacije, u prodaju je bio uključen i grad Pag. Na taj je način Pag pripao Mletačkoj Republici u razdoblju od više stotina godina. Na čelu paške uprave stoljećima se nalazio knez kojega je postavljala središnja vlast u Veneciji. 

Tad je Pag dobio i  Gradski statut, jedan od prvih dokumenata takve vrste u Hrvatskoj. Sredinom 15. st. opasnost od Turaka bila je sve veća, pa su Pažani, 18. svibnja 1443. godine, počeli s gradnjom novog grada, na mjestu na kojem se i danas nalazi. Tako ovaj grad uistinu ima svoj pravi pravcati rođendan. 

Planovi za izgradnju novog grada Paga izrađivali su se u Veneciji, uz veliki doprinos našeg najvećeg renesansnog  graditelja i kipara Jurja Matejeva  Dalmatinca. Izgrađen je prema unaprijed definiranom urbanističkom planu,  jedinstvenom u Europi i poznat je po ulicama "koje dišu" upravo zahvaljujući Jurju Dalmatincu

Cijelo stanovništvo se preselilo, a grad koji su napustili nazvali su jednostavno Stari grad. Novoizgrađeni grad pružao je veću sigurnost te je bio  okružen zidinama koje su bile  dodatno pojačane s devet kula.

Pa ipak, i danas je Stari Grad simbol  "Novog grada" koji ga štiti. Naime, u  19. stoljeću  u Pagu se pojavila smrtonosna kolera koja je za gradić od, tad oko 3000  stanovnika, bila  pogubna. Tad su Pažani iselili groblja iz grada i srušili zidine. (Danas grad  krase ostaci zidina koje možete posjetiti. )  Na blagdan Vele Gospe Pažani su se okupili u Starome gradu, stali  pred kip Majke Božje od Starog grada i molili za spas od bolesti. Nakon molitve, muškarci su rukama podigli kip Majke Božje i u pratnji ostalih Paškinja i Pažana donijeli su ga u Zbornu crkvu Marijinog Uznesenja u Pagu. Prema legendi, idućeg dana, 16. kolovoza, na spomendan sv. Roka, bolest je nestala. Tada su Pažani položili zavjet-svake godine, na blagdan Vele Gospe, u procesiji, s  molitvama zahvale,  donose  kip Majke Božje iz svetišta u Starom gradu  koji zatim svake godine  stoji  u crkvi 22 dana, do Male Gospe. 

Do velikog smanjenja broja  gradskog stanovništva došlo je u dva navrata. Prvo,  početkom 20. st. , kada su zbog pojave peronospore uništeni otočni vinogradi. Zbog toga je oko 2000 Pažana početkom 20. stoljeća otišlo u razne prekomorske zemlje, najviše u SAD i Australiju,  o čemu svjedoči i lijepa zavjetna kapelica. Drugo veliko seljenje  stanovništva iz Paga  dogodilo se neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Od  60-ih godina prošlog stoljeća   razvija se turizam koji je i danas važna gospodarska grana ovog kraja. 

U Domovinskom ratu značaj ovog kraja bio je neizmjeran jer je bio jedina komunikacija sjevera i juga zemlje. U gradu Pagu osnovan je samostalni odred Pag s  najvažnijom zadaćom obrane Paškog mosta i trajektne linije Prizna – Žigljen. Herojskom obranom paških branitelja već 1991.g. tijekom zrakoplovnog napada snaga JNA  neprijatelj je spriječen u svom naumu što je zasigurno promijenilo tijek Domovinskog rata, a brojni Pažani su kasnije, po zapovjedi gašenja ove postrojbe,  bili pripadnici niza ratnih postrojbi na ličkom bojištu. Ne ponovilo se. 

Svakom gradu dušu daju njegovi stanovnici, koji su gostoprimljivi, uvijek vedrog duha, a Pag  poznato turističko odredište brojnih gostiju. 

Jeste li znali da je otac prve hrvatske gramatike Bartol Kašić bio Pažanin, baš kao i pijanist svjetskog glasa Ivo Pogorelić

Grad je ovo toliko bogate povijesti i baštine o  kojem bi se mogao roman napisati u jednom dahu. I sama nošnja je istinski  spomenik starih vremena, kao i tradicionalni ples Paški tanac, ali i prva pučka drama Robinja koja se stoljećima izvodi u doba karnevala. 

 

Grad koji jednostavno liječi i dušu i tijelo... 

 

 

 Drugi upravo čitaju...
 

 

 

 

 

Hrvatska kulturna baština

 

 Foto: DPCM/

 

Autor: Kristina Nuić Prka

 

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. 

 

 

 

 

Kristina

Trenutno posjetitelja

Imamo 378 gostiju i nema članova online

A- A A+
Srbija će ove godine morati priznati Kosovo?
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Nove objave

Open menu
JSN Epic is designed by JoomlaShine.com