OGRANAK MH DUGO SELO: NAKLADNIŠTVO I PISANA RIJEČ U DUGOSELSKOM KRAJU (2/2) | Domoljubni portal CM

KULTURA

MOZAIK

„Terra Sancti Martini“

OGRANAK MH DUGO SELO: NAKLADNIŠTVO I PISANA RIJEČ U DUGOSELSKOM KRAJU (2/2)

Matica Hrvatska - Dugo Selo

Kultura: Mozaik

- nastavak

Političar, agronom, dugogodišnji potpredsjednik HSS-a i kreator gospodarske politike stranke Josip Predavec (1884.-1933.) iz Dugog Sela autor je četiri značajne publikacije s tematikom iz gospodarstva (1907-1912.), a napisao je i više stotina članaka političke, društvene i poljoprivredne tematike. Osim toga, pokrenuo je (1909. godine) časopis „Rodna gruda“ što je prvi pothvat te vrste poduzet od žitelja dugoselskog kraja. Posthumno je objavljena i njegova knjiga “Selo i seljaci” ( 1934.), koja predstavlja vrijedan pokušaj sveobuhvatne povijesti hrvatskog seljaštva i njegovog položaja u društvu.

Milan Dobrovoljac Žmigavec (1879.-1966.) jedan je od najplodnijih autora hrvatskih kajkavskih pjesama između dva svjetska rata. Objavio je gotovo tisuću pjesama u raznim glasilima, a za života je tiskao devet knjiga, među kojima i “Živko Živčić” (1927.), “Seljačka buna” (1929.), “Veronika Desinićka” (1935.) itd.

Pokrenuo je 1927. godine (u vlastitoj nakladi) humoristički časopis “Štefekove novine”, ali izašao je samo jedan broj.

Rudolf Crnić (1893.-1945.), kapetan duge plovidbe i pomorski publicist, autor je nekoliko stotina članaka pomorske i gospodarske tematike i pokretač i jedini urednik prvog pomorskog časopisa na ovim prostorima “Jugoslavenski pomorac” (1921.-1941.)

Priredio je “Pomorski rječnik” (1922.) te još nekoliko publikacija (“Naše more”, 1923. itd.)

U razdoblju poslije Drugoga svjetskog rata bilo je dva pokušaja izdavanja informativnih glasila (1948. godine – Bilten ZPD Božjakovina – urednik Rudolf Beljan “namještenik ZPD Božjakovina” i 1952. godine – “Izborne novine” – “organ Kotarskog odbora Narodnog fronta Dugo Selo”), ali sve je to bilo kratkog vijeka.

Prekretnicu kad je u pitanju tisak koji je vezan za Dugo Selo nastupa 1967. godine, kada u “Vjesniku” kao prilog na jednoj stranici počinje izlaziti “Dugoselska kronika” – pokretač i prvi urednik Jadranko Crnić (1928.-2008.)

Prvi samostalni broj “Dugoselske kronike” tiskan je 1968. godine i izlazi u kontinuitetu u nakladi POU Dugo Selo do danas i ona predstavlja vrlo značajan poticaj nakladništvu u Dugom Selu uopće.

Općinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo bio je također u jednom razdoblju nositelj nakladništva u Dugom Selu i u nakladi te društvene organizacije tiskani su romani dugoselskog pisca i publicista Ivana Brajdića (1924.-2008.), te knjiga skupine autora “Revolucionarni pokret u dugoselskom kraju 1918-1941” (1986. godine).

Godine 1981., u nakladi Kajkavskog spravišća izlazi jedna od najvažnijih knjiga o dugoselskom kraju: “Po dragome kraju: Dugoselsko područje” i ona predstavlja dragocjen izvor podataka ali i golemi poticaj daljnjim istraživanjima vezano za povijest, kulturu i etnologiju dugoselskog kraja. Čak četiri poglavlja ove knjige tiskana su kao samostalne publikacije – u nešto proširenim verzijama.

Početkom 90-ih godina 20. stoljeća u Dugom Selu je oživjela nakladnička djelatnost i tiskan je veliki broj vrijednih knjiga.

U nakladi Matice Hrvatske – Ogranak Dugo Selo tiskana knjiga “Dugoselski kraj kroz vjekove” 1992. godine (urednik Ivan Pandžić i ona je iznimno važna kao poticaj za proučavanje pisane riječi dugoselskog kraja i ranu povijest školstva.

Pučko otvoreno učilište Dugo Selo tiskalo je (od tada do danas) više vrijednih naslova.

Tiskano je nekoliko sportskih monografija (rukomet, nogomet), monografije raznih društava (“Naša djeca”, Dobrovoljno vatrogasno društvo Dugo Selo itd.), a KUD “Preporod” nakladnik je nekoliko svojih monografija.

Povodom 800. obljetnice prvog spomena Župe, 2009. godine izlazi nezaobilazna monografija Anđelka Košćaka “Župa svetoga Martina biskupa Dugo Selo”. Ovo je vrlo vrijedno djelo i polazište za bilo kakvo ozbiljnije proučavanje povijesti dugoselskog kraja.

Početkom 2000-tih u Gradskoj knjižnici Dugo Selo počinje ozbiljniji rad na Zavičajnoj zbirci, a 2005. godine sazrijeva misao da bi se arhivska građa o našem kraju trebala objavljivati.

Presudan trenutak za početak Zavičajne biblioteke “Terra Sancti Martini” bio je pronalazak rukopisnih pjesama bivšeg knjižničara Josipa Trnskog i ovo je prvi takav projekt u dugoselskoj povijesti. Do sada je izašlo 64 naslova povijesne građe, ali i suvremenih autora, uz suradnju s velikim brojem osoba i ustanova.

Do sada je tiskano pet knjiga Djela Josipa Zorića, a planira se i šesta knjiga u kojoj će se obraditi njegov život i rad.

Između brojnih izdanja, ovdje se mogu spomenuti sljedeća:

“Reč lupoglavska” – etnografski radovi Stjepana Dokušeca (1912.-1940.). Njezina vrijednost su autentične kajkavske narodne priče iz Lupoglava i okolice te detaljan opis svadbenih običaja toga sela.
Knjige “Fragmenti iz povijesti područja općine Brckovljani “ (prvi i drugi dio) sadrže većim dijelom do tada potpuno nepoznatu građu, posebice o povijesti dobra u Božjakovini.
Knjiga “Stjepan Radić i HSS u dugoselskom kraju” zbornik je koji prikazuje rad i djelovanje ovog velikana hrvatskog naroda u našem kraju, ali i njegov odjek među seljaštvom.
Knjiga “Razglednice Dugog Sela i Brckovljana” koja sadrži oko 120 razglednica dugoselskog kraja od kraja 19. stoljeća do danas, uz popratne tekstove koji kratko opisuju svako pojedino razdoblje.
Knjiga “Školstvo u dugoselskom kraju” nastala povodom 160. godišnjice školstva kod nas (2013.), koja je nastala je u suradnji sa svim osnovnim školama našega kraja te sa Srednjom školom i Glazbenom školom Dugo Selo
Knjiga “Iz dnevnika jednog pomorca” Rudolfa Crnića koja u prvom dijelu sadrži autorove novinarske putopise, a u drugom opise pojedinih slavnih trenutaka iz naše i svjetske povijesti pomorstva
Knjiga dugogodišnje dugoselske učiteljice koja je napisala “Moja sjećanja na selo Prečec”, a prepuna je etnografskih reminiscencija na djetinjstvo i odrastanje.
Knjiga o djelovanju konjske kasačke ergele u Rugvici vlasnika Maxa Hafnera (od 1917. do 1929. godine) i o velikim europskim uspjesima grla s te ergele, koja je tiskana u povodu 125. obljetnice nastanka Narodne čitaonice u Dugom Selu 1890. godine.
Zajedničko izdanje Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” i Gradske knjižnice Dugo Selo, a u povodu 225. godišnjice Župe bl. Augustina Kažotića u Lupoglavu (2014.)
Zajedničko izdanje Gradskih knjižnica Velike Gorice i Dugo Selo s izborom iz djela pravnog pisca i političara te rektora Sveučilišta u Zagrebu Aleksandra Bresztyenszkog (1843.-1904.), rođenog u Prečecu.

U okviru aktivnosti Gradske knjižnice Dugo Selo i s obzirom na raspoloživu građu i mogućnosti, razmatra se što izdati u skoroj budućnosti, te što dalje istražiti i objaviti.

Na kraju je predavač Predrag Topić podsjetio nazočne na izniman doprinos bivšeg ravnatelja Gradske knjižnice Aleksandra Saše Antolovića (1962-2017.), koji je vrijedno i marljivo dugo godina radio na prikupljanju i sređivanju raspoložive građe, za što će mu posmrtno biti dodijeljena zaslužena Nagrada za životno djelo.

Upravo je pokojni Antolović u okviru Gradske knjižnice Dugo Selo (sa svojim suradnikom Topićem) i pokrenuo projekt „Terra Sancti Martini“. Do sada je objavljeno ukupno 64 knjige razne tematike (povijesne, političke, sportske), ali i jedan broj djela domaćih i stranih autora, među kojima i djela Josipa Zorića u pet svezaka.

Aleksandar Saša Antolović