MILJEVAČKI PLATO (21.6.1992.): Munjevitom akcijom HV-a prekinut teror pobunjenih Srba | Crne Mambe

POVIJEST

HRVATSKA KROZ POVIJEST

U borbama za Miljevce hrvatske snage nanijele težak poraz neprijatelju i oslobodile više od 100 četvornih kilometara okupiranog područja

MILJEVAČKI PLATO (21.6.1992.): Munjevitom akcijom HV-a prekinut teror pobunjenih Srba

Akcija Miljevci

Piše: Tomislav Šulj

Munjevitim djelovanjem u operaciji Miljevci, snage Hrvatske vojske su 21. na 22. lipnja 1992. u jednom danu oslobodile prostor između rijeka Čikole i Krke.

Oslobođeno je 7 sela i više zaselaka u šibenskom zaleđu, odnosno više od 100 četvornih kilometara okupiranog područja.

...

Pobunjeni Srbi minirali su i palili kuće, terorizirali Hrvate, te s Miljevačkog platoa topovima gađali Šibenik i okolna mjesta.

Nakon dugih priprema i izviđanja, na inicijativu zapovjedništva 113. šibenske i uz pomoć pripadnika 142. i 141. brigade te 72. bojne vojne policije oslobođen je i obranjen Miljevački plato.

Još dan prije i noću na područje Miljevaca ubacilo se 250 hrvatskih vojnika koji su presjekli komunikacije i zauzeli ključne objekte nakon čega je u 5 sati ujutro istodobno s više strana; preko rijeka Čikole i Krke te Nos kalika, pokrenut napad.

Zapravo je to bila velika diverzantska akcija jer nije izvršena topnička priprema, već su pješačke snage same ostvarile uspjeh.

Pobunjenici su bili iznenađeni shvativši da su opkoljeni te unatoč brojnom stanju i prednosti u naoružanju nisu mogli pružiti otpor. Neprijatelj je nakon dva dana pokušao u velikom tenkovsko-pješačkom napadu povratiti Miljevce, no ojačane hrvatske snage nanijele su mu novi poraz.

U borbama za Miljevce poginulo je osam hrvatskih branitelja, te više od 80 pripadnika snaga pobunjenih Srba. Uz to, hrvatska strana onesposobila je i zarobila više tenkova i transportera te zaplijenila velike količine opreme i naoružanja.

Valja istaknuti da je ovo bila prva oslobodilačka operacija Hrvatske vojske u 1992. godini, a izveli su je isključivo pripadnici pričuvnih postrojbi sa šireg šibenskog područja. Važnost akcije bila je i u tome što je izvedena u razdoblju kada međunarodna zajednica nije bila sklona da Hrvatska vojnom silom odgovara na učestale oružane provokacije. Štoviše, Vijeće sigurnosti UN-a u rezoluciji 762 zahtijevalo je povrat oslobođenog područja. No unatoč pritisku to nije učinjeno.

Hrvatska vojska uspostavila je novu crtu bojišnice ispred Drniša i Oklaja koja će takva ostati sve do oslobađajuće operacije Oluja.