POVIJEST
Piše: Tomislav Šulj
Cijelo selo diglo se na noge i stalo kao "živi zid" između tenkova i policijske postaje
Kijevo, najveće selo negdašnje kninske općine, pobunjeni Srbi i JNA potpuno su okupirali 27. kolovoza 1991.
Pritisak srpskih pobunjenika, koji su ubrzo blokirali selo, počeo je još nakon demokratskih izbora 1990.
...
U noći 27. na 28. travnja 1991. blokadu probijaju hrvatski redarstvenici koji formiraju policijsku postaju Kijevo. U sukob se zatim uključila JNA postavljajući blokade između Civljana i Vrlike te Kijeva i Polače. Otada je prometna komunikacija Kijevljana s ostatkom Hrvatske tekla preko brda Kozjaka.
Usprkos tome i u Kijevu je održan referendum o samostalnosti na kojem je dana 100%-tna potpora opciji hrvatske samostalnosti.
Tada je JNA tenkovima i transporterima zauzela cestu ispred policijske postaje kako bi se uklonili svi oblici organizirane obrane.
To je dignulo na noge cijelo selo te su svi stali kao živi štit između tenkova i policijske postaje. Ipak, pritisak se nastavio.
Dopremanje humanitarne pomoći je onemogućeno, a Kijevljane se pokušavalo obeshrabriti na brojne načine, uključujući zabranu odlaska iz mjesta trudnicama i teškim bolesnicima.
Kijevo, osim što je prvo mjesto koje je napala JNA simbolizira i početak zločinačkog pohoda Ratka Mladića i Mile Martića. Kada njihovu ultimatumu nije udovoljeno, Kijevo je napadnuto svim raspoloživim sredstvima.
U tri paklena dana za napade je korišteno topništvo, tenkovi i transporteri, a zrakoplovi su u valovima ispuštali kasetne bombe.
Slabo naoružani branitelji nisu se mogli oduprijeti ovakvim napadima pa je drugoga dana formiran zbjeg preko Kozjaka prema Maovicama i Drnišu. Veći broj Hrvata povlačio se prema Dinari, gdje će ostati 14 dana nakon pada Kijeva. U borbama je zarobljeno 70 pripadnika obrane. Veći broj starijih osoba ostao je u Kijevu izložen nemilosti osvajača.
Tek nakon oslobodilačke operacije Oluja javnosti su napokon predočena stradanja Kijeva.
Ona su bila strašna: nakon pljačke sela crkva je srušena do temelja, a zapaljeno je i srušeno svih 336 domaćinstava, škola i ambulanta.
Foto: 1. scrshot HRT
Autor: Tomislav Šulj