HRVATSKA KROZ POVIJEST
Piše: Tomislav Šulj
30. kolovoza 2007. tijekom gašenja požara na Velikom Kornatu zbila se nezapamćena tragedija.
Šibenski kraj zavijen je u crno, jer od 13 poginulih, 12 vatrogasaca bili su mladići, a Marko Stančić imao je svega 17 godina.
...
Od erupcije požara smrtno su stradali: Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman. Preostali su zadobili teške opekline, a nakon evakuacije u Zagreb su prebačeni: Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Marinko Knežević, koji su ubrzo preminuli. U Splitu je preminuo Ante Juričev-Mikulin, a nakon dugog oporavka iz splitske bolnice pušten je jedini preživjeli Frane Lučić.
Zakazao je cijeli sustav, počevši od činjenice da uprava Nacionalnog parka Kornati zbog financijskih problema nije poduzela propisane preventivne mjere za zaštitu.
Strahovitim posljedicama tragedije pogodovao je niz neshvatljivih okolnosti, tako i ona da je spašavanje helikopterima trajalo satima.
Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin odmah je podnio ostavku, a zapovjednik Javne vatrogasne postaje Šibenik Dražen Slavica ubrzo je priveden, te optužen za kazneno djelo protiv opće sigurnosti. Njegov slučaj potezao se po sudovima puno desetljeće jer osuđen je pa oslobođen optužbi, da bi zbog formalnih propusta tijekom suđenja Vrhovni sud cijeli postupak vratio na početak.
| Drugi upravo čitaju... |
|
Prema službenom nalazu istrage, vatrogasci su stradali uslijed naglog jačanja požara odnosno takozvanog eruptivnog požara.
Stručna skupina koja je osam mjeseci radila istragu potom je objavila je da je uzrok tragedije bila vrlo rijetka prirodna pojava, fenomen poznat kao izgaranje nehomogene plinske smjese. Stručna skupina objasnila je da su se plinovi nastali izgaranjem vegetacije akumulirali u prostoru klanca iznad uvale Šipnate, a dolaskom požara nošenog jakim vjetrom, ti su plinovi naglo izgorjeli, i to na temperaturama višima od 1200 stupnjeva Celzijevih uz brzinu kretanja veću od 40 metara u sekundi.
Uz ove, pojavile su se i naknadne teorije uzroka tragedije, od kojih se kao najprihvaćenija usvojila ona po kojoj su vatrogasci stradali od eksplozije jedne ili više bombi koje su zrakoplovi NATO-a odbacili na Jadranu nakon zračne kampanje tijekom koje su 1999. bombardirali Srbiju.
Roditelji i rodbina poginulih ne vjeruju u rezultate službenih istraga, a uz njih svake godine cijela Hrvatska, posebno na Velikom Kornatu gdje je postavljeno dvanaest kamenih križeva, prisjeća se nerazjašnjene tragične pogibije vatrogasaca.
Foto: 1. DPCM
Autor: Tomislav Šulj
