Hrvatska kroz povijest
Nakon nekolicine ilirskih čitaonica koje su u cilju okupljanja oko ilirskog pokreta nicale po obalnim hrvatskim gradovima i u Zagrebu, u drugoj polovici 19. stoljeća i Vinkovci su postali sjedištem ugledne čitaonice.
Otvorena je 9. kolovoza 1875. U to doba djelovanje čitaonica značilo je najjednostavniji oblik udruživanja ljudi oko neke političke ideje, jer su se mogle otvarati uz potporu lokalne vlasti te bez dozvole mađarskih i austrijskih vlastodržaca.
...
Vinkovačka čitaonica nastala je u vremenu razvojačenja Vojne krajine i procesu prisjedinjenja Civilnoj Hrvatskoj, a osnovana je za banovanja Ivana Mažuranića u gostionici „Zum Kaiser von Österreich“. Moguće je da su već i stoga, kako priliči vremenu i mentalitetu, svoje mjesto u ovoj kulturnoj instituciji, političkom i debatnom klubu, kartašnici, gostioni, plesnoj sali, nalazili dugo samo muškarci.
Tek tridesetak godina nakon otvaranja službeno su članice Čitaonice mogle postati i žene. Uz osnivanje i rad glavne kulturno-prosvjetne institucije grada, vezuju se i djelovanja uglednih Vinkovčana: Antuna pl. Kurelca – prvog predsjednika Čitaonice, Otona Kučere – poznatog astronoma i fizičara, Slavka Cuvaja - kasnije bana i kraljevskog povjerenika.
Rad Čitaonoce bio je prekidan za vrijeme I. i II. svjetskog rata, a kompletan fond Narodne knjižnice i čitaonice Vinkovaca od preko 75000 svezaka knjiga i rukopisa, među kojima su bili i oni Josipa Kozarca, bio je uništen granatiranjem u Domovinskom ratu.
Zgarište potpuno uništene institucije, počelo se obnavljati već godinu poslije, a akcijom prikupljanja knjiga za razrušene knjižnice, novih se 50 000 svezaka našlo na policama glavne kulturne institucije Vinkovaca s gotovo stoljećem i pol tradicije.
Foto: 1. Izvor
Priredio: Mario Mehaković
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
