HRVATSKA KROZ POVIJEST
Hrvatska kroz povijest
Hrvatski sabor ima milenijsku tradiciju, a njegovi korijeni sežu još u doba doseljenja Hrvata.
Prvi poznati sabor sjeverno od Gvozda, nazvan Slavonski sabor, održao se 19. travnja 1273. u Zagrebu. Na njemu su plemići i slobodni vojnici sastavili i predali banu na potvrdu ''prava kraljevstva i banovine'' u 33 članka. Taj je Sabor važan po tome što s njega potječe i najstariji sačuvani saborski zapisnik.
...
U njemu je utvrđen i naziv sabora: ''Opći sabor čitave Kraljevine Slavonije'', a njegove se odluke nazivaju statuta et constitutiones, dakle odredbe sa zakonskom snagom. Usporedno sa Slavonskim saborom, južno od Gvozda u Hrvatsko-dalmatinskoj banovini zasjedao je Hrvatsko-dalmatinski sabor.
Njegovo prvo zasjedanje pod nazivom Opći sabor Kraljevine Hrvatske i Dalmacije održano je 1350. u Podgrađu nedaleko od Benkovca. Tijekom turskih osvajanja i velikog gubitka teritorija Hrvatskog Kraljevstva, godine 1558. došlo je do spajanja Slavonskog i Hrvatsko-dalmatinskog sabora u jedinstveni staleški sabor – Sabor Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Tijekom vremena mijenjale su se društveno- političke prilike, a s njima i način rada u saboru.
- sadržaj se nastavlja -
| Drugi upravo čitaju... |
|
Tako je primjerice tek u 17. stoljeću sabornicima zabranjeno da dolaze naoružani na zasjedanje Sabora. Godine 1643. zemaljski protonotar Ivan Zakmardi Dijankovečki dao je o državnom trošku izraditi takozvanu ''škrinju privilegija'' u kojoj su se počele čuvati temeljne isprave hrvatskoga Kraljevstva. Iako je imala samo simbolično značenje, uporaba te škrinje označila je začetak Hrvatskog državnog arhiva i pomnog čuvanja svih državno-pravnih dokumenata.
Zanimljivo je da je tek 1861. Sabor u svom poslovniku, među ostalim, uveo praksu zapisivanja saborskih govora, što ujedno označava početak kompletnih zapisnika sa saborskih sjednica. Još je zanimljivije da je poslovnikom donesena odredba koja sabornicima zabranjuje čitati govore s papira, jer, kako se tvrdilo, pripremljen govor ima jači učinak i uvjerljiviji je od čitanja teksta. Ta je odredba bila na snazi sve do 1947. godine. Od prvih spomena narodnih zborova, preko Sabora kao staleške ustanove, do suvremenog predstavničkog tijela naroda, Hrvatski je sabor bio i ostao najviši izraz samosvojnosti hrvatskoga naroda.
Foto: 1. scrshot HRT
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: HRT
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
