HRVATSKA KROZ POVIJEST
Hrvatska kroz povijest
Na današnji dan 1994. godine uvedena je hrvatska kuna.
Zamijenila je privremeni novac, zapravo novčani bon, hrvatski dinar koji je bio uveden 23. prosinca 1990. godine i kojim se Hrvatska definitivno u novčarskome pogledu odcijepila od već bivše federativne Jugoslavije.
...
Za razliku od dinara, koji će ostati zapamćen i po 30 i više postotnim smanjivanjima vrijednosti na mjesec te stabilizacijskom programu ujesen 1993. godine, nakon kojega je učvršćen i s dobrim temeljima dočekao pravi novac, kuna se iskazala kao jedna od najstabilinijih valuta u Europi.
Naziv "kuna"
Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu. Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske.
Prvi spomen naturalnog plaćanja u kuninim kožicama nalazimo prilikom plaćanja poreza (danka) u iznosu od 40 kuninih kožica (Osor na Cresu) odnosno 50 kuninih kožica (Beli, isto na Cresu). Danak je ubrao Venecijanski dužd Oton Orseolo 1018. godine u Osoru.
Nezavisna Država Hrvatska
Od 1941. do 1945. kuna je postala valuta Nezavisne Države Hrvatske. Privremeno su u optjecaju bile i novčanice talijanske lire i njemačke Reichskreditkassenschein novčanice do 31.12. 1941. odnosno 23.8. 1941., a nakon toga kuna je bila jedinim i isključivim zakonitim sredstvom plaćanja. Kratica za kunu bila je Kn.
Foto: 1. hrt.hr
Autor: Mario Mehaković
Izvor: DPCM/wiipedia/HRT
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.