Hrvatska kroz povijest
Matica dalmatinska, književno je društvo osnovano 27. srpnja 1862. godine, s ciljem izdavanja knjiga na hrvatskome jeziku.
Bio je to dio opsežne borbe južnohrvatske Narodne stranke za pohrvaćivanje Dalmacije, koja se pod dugotrajnom talijanskom vlašću znatnim dijelom odnarodila, tj. talijanizirala. Iza svih preporodnih djelatnosti kao idejni začetnici stajali su: Mihovil Pavlinović, svećenik iz Podgore, Miho Klaić, pravnik i političar iz Dubrovnika, te profesor Natko Nodilo.
...
Osnutku Matice dalmatinske prethodilo je pokretanje lista Il Nazionale na talijanskom jeziku s Prilogom k Narodnom listu na hrvatskome jeziku. List je sve do 1875. izlazio na talijanskom, a poslije kao Narodni list, na hrvatskom jeziku.
Iznimno je važan kao jako sredstvo širenja hrvatske misli i okupljanja, upravo kao i mnoštvo čitaonica, koje su se u to vrijeme otvarale u Boki Kotorskoj, Splitu, Zadru, Dubrovniku, Šibeniku, Obrovcu, Trogiru, Sinju, Imotskom, Metkoviću i drugdje.
Narodnjaci su vodili borbu protiv autonomaša i postupno osvajali općine: Dubrovnik, Sinj, Benkovac, Vrgorac, Korčulu, Šibenik i druge. Najčvršća uporišta autonomaša bili su Split, Trogir, Starigrad i na kraju – Zadar.
Usporedo s pobjedama narodnjaka na izborima, širila se i mreža hrvatskih škola. Ipak, hrvatski jezik je u Dalmatinskom saboru postao službenim tek 1883., a u uredima i sudovima, zbog činovnika, talijanski se održao čak do 1912. godine.
Foto: 1. scrshot HRT
Priredio: Mario Mehaković
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
