Hrvatska kroz povijest
Hrvatski arhitekt, vizionar i sanjar, Ante Glunčić, proveo je donkihotski kratki život u stalnoj borbi s okolinom, a i samim sobom. Golemom energijom, upornošću, enciklopedijskim znanjem i puna srca uvijek je ponovno ulazio u sve teme i probleme univerzalnog odnosa čovjeka i prostora.
Glunčić je rođen u Pisarovini 8. rujna 1931., a umro je u Zagrebu 17. rujna 1985. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1960. kod profesora Turine čiji je bio vjerni sljedbenik, suradnik i na kraju partner u njegovim posljednjim projektima.
...
Aktivno i temperamentno sudjeluje u glasovitoj polemici oko izgradnje zgrade Željpoha na zagrebačkome Kazališnom trgu. Tu počinje njegov gotovo fanatičan rad na otkrivanju vrijednosti i zaštite urbanističkih cjelina u Zagrebu.
Pokretač je suvremenoga gledanja i autor prvih modaliteta zaštite spomenika kulture odnosno arhitektonsko-urbanističkih cjelina na našim prostorima. Njegovo makro-urbanističko ili mikro-arhitektonsko rješenje ugla Petrinjske i Boškovićeve ulice, koje je ostvario arhitekt Senegačnik, i danas je sjajan primjer takva pristupa.
Na žalost, neostvareni prijedlog produljenja Babonićeve ulice pravodobno je upućivao na potencijal zagrebačkog zelenog sjevera i na opasnosti dnevne politike prema tom prostoru, što je dovelo do današnjeg prostornog i prometnog uništenja najvrednije zagrebačke rezidencijalne zone.
Ostale su neiskorištene i njegove studije prostora koje su upućivale na značenje niza hrvatskih gradova i pokrajina (Sisak, Karlovac, Varaždin, Krapina, Krk, Istra) u europskim prometnim tokovima i njihove gospodarske mogućnosti u jedinstvenoj Europi u kojoj je vidio i Hrvatsku.
Tako je golemom energijom i upornošću uspio aktivno korigirati ili sudjelovati u ostvarenju obilaznica oko Krapine, Samobora, Buja i cesta u Istri.
Foto: 1. IzvorL
Priredio: Mario Mehaković
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
