Hrvatska kroz povijest
Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac središnja je ličnost kulturnoga i političkog života u Hrvatskoj potkraj 18. i početkom 19. stoljeća.
Vrhovac je zapravo preteča ilirskoga pokreta, borac za nezavisnost i ujedinjenje hrvatskih zemalja te kulturni mecena i jedan od najvećih dobrotvora u Hrvata. Rođen je 23. studenoga 1752. godine u Karlovcu. Napustio je vojničku karijeru da bi se posvetio filozofiji i teologiji, a nakon studija u Beču i Bologni postaje vicerektorom, te rektorom sjemeništa u Zagrebu i profesorom dogmatike na zagrebačkoj Akademiji.
...
Car Josip II. uzdigao ga je do časti rektora središnjega teološkog sjemeništa u Pešti. U Ugarskoj Vrhovac upoznaje vodeće osobe tadašnjeg političkog života, pristupa slobodnozidarskom pokretu upoznajući se s mađarskim nacionalnim preporodom što ga potiče na sličnu akciju i u Hrvatskoj.
Imenovanjem za zagrebačkog biskupa počinje i najvažnije razdoblje Vrhovčeva djelovanja u političkomu i kulturnom životu. Spriječio je da se službeni latinski zamijeni mađarskim, a da bi unaprijedio hrvatski jezik, kupuje i gradi vlastitu tiskaru u kojoj, osim knjiga, tiska kalendare, proglase i prigodnice na hrvatskome jeziku.
Istodobno počinje skupljati stare knjige i rukopise, stvara bogatu knjižnicu i znatno obogaćuje biskupski arhiv. Od svećenstva, a i naroda, Vrhovac zahtijeva skupljanje i bilježenje narodnih poslovica, riječi, pjesama, priča te prikupljanje drugog kulturnog blaga što ga čini vrijednim zaslužnikom za promicanje korpusa hrvatske usmene književnosti.
Prva javna bolnica u Zagrebu također će se izgraditi novcem koji je osigurao zagrebački biskup. U to doba Vrhovac je osumnjičen da je u svojoj tiskari tiskao jakobinske, slobodarske i prevratničke pamflete. U nedostatku dokaza oslobođen je sumnje.
Nakon propasti mletačke vlasti u Dalmaciji Vrhovac promovira ideju o ujedinjenju Dalmacije i Panonske Hrvatske te pokreće gradnju prometnice između Karlovca i Rijeke s odvojcima za Bakar i Kraljevicu. Istodobno na biskupskom će posjedu u Zagrebu narediti uređenje velikoga parka sa zvjerinjakom, koji i danas ime nosi po njemu - Maksimir.
Posljednjih godina života uspijeva vratiti francuske posjede hrvatskoj matičnoj zemlji. Toga istaknutog Hrvata, zagrebačkoga biskupa, političara i kulturnoga mecenu pogodila je moždana kap, od čega se više nije oporavio. Preminuo je 16. prosinca 1827. u Zagrebu gdje je i pokopan u prvostolnoj crkvi. Vrhovčevo je posljednje dobročinstvo bilo izgradnja i otvaranje sirotišta za nezbrinutu djecu u Zagrebu.
Foto: 1. Izvor
Priredio: Mario Mehaković
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
