Hrvatska kroz povijest
Kočnice otpusti i veselju se prepusti!, stalno je geslo samoborskog fašnika, narodnog slavlja te jedne od najstarijih i najveselijih pokladnih svečanosti u Hrvatskoj, kojim se označava skorašnji kraj zime i početak proljetnih dana.
Pisani dokumenti prvo fašničko veselje u Samoboru spominju 1827., ali prvi organizirani fašnik priredio je 16. veljače 1860. Josip Kompare, znameniti Samoborac, čije su šale tridesetak godina zabavljale posjetitelje samoborske norijade.
...
Kompare je bio vatreni pristaša Ante Starčevića i još vatreniji kritičar mađarona. Svojim je britkim šalama često pogađao u živac mađarsku vlast, i to toliko da mu je 1884. ban Khuen Hedervary zabranio održavanje maskirane povorke. Pa ipak, fašnička veselja su se nastavila i postala bučnija i bogatija.
Početkom dvadesetog stoljeća u ceremoniju se uvodi živi princa fašnika. Princ, uz princezu Sraku, Sudeca i Fiškala, preuzima ključeve grada i vlada Samoborom koji postaje središtem samoproglašene Slobodne Fašničke Republike.
Dok traje njihova vladavina vesela družba zabavlja pučanstvo šalama i ironičnim komentarima društvenih zbivanja. Tijekom vremena samoborski fašnik postao je najvažnija i najveća turistička manifestacija grada. U to vrijeme ne maskiraju se samo ljudi, već i cijeli grad. Trgovi i lokali mijenjaju izgled uvijek originalnim ilustracijama i provokativnim natpisima, a ulicama pod tisućama krabulja vladaju smijeh, ples i radosna pjesma.
Nekad mala satirična priredba, prerasla je u moderan festival maski, koji u Samobor dovede oko 200 tisuća gostiju.
Fašnik završava na pokladni utorak tradicionalnim suđenjem Princu Fašniku. Lutku princa fašnika osude na lomaču za sve zlo i grijehe koji su se zbili u Samoboru za njegove vladavine, te ju spale u nadi da će u ognju nestati sve zlo i da će godina biti bolja.
Drugi upravo čitaju... |
|
Foto: 1. Izvor/Pixsell
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: HRT