Piše: Snježana Vučković
Piše: Snježana Vučković
Sudbina pripadnika romske zajednice tijekom Domovinskoga rata hrvatskoj je javnosti poprilično nepoznata.
Razlog tome je uvriježena činjenica “da su Hrvatsku napustili još prije prvog pucnja”, ali i nezadovoljstvo vrha romske zajednice željom da se podatci o tome arhiviraju i provedu u jednu ozbiljnu studiju.
...
Kako doznajemo od Jakše Raguža, doktora znanosti koji radi na Hrvatskom institutu za povijest, studija o Romima i njihovoj sudbini koju naziva vrlo heterogenom, neophodna je. Jer, Romi su, bilo da je riječ o časnim hrvatskim braniteljima ili zločincima, itekako sudjelovali u Domovinskom ratu.
Od časnih ratnika do krvoloka
“Veliki broj Roma uistinu jest napustio Hrvatsku pred sam početak, a i tijekom rata. No, ne treba zaboraviti da njihova zajednica u našoj zemlji datira još od 15. stoljeća pa su se tako mnogi ipak uspjeli integrirati i Hrvatsku prihvatiti kao svoju domovinu.
Tim slijedom, određeni broj Roma, uglavnom katoličkih, priključio se obrani Hrvatske”, kazao je dr. Jakša Raguž koji sudbinu Roma definira kao vrlo individualnu zbog nedostatka središnjeg organa njihove zajednice.
“Nije bilo kolektivnog priklanjanja niti ‘odabira strane’. Kada pričam o individualnim sudbinama, pritom mislim na različite vjerske pripadnosti koje su im na neki način određivale strane. Tako se kroz različitu dokumentaciju ili zapise sa suđenja možemo sresti i s Romima koji su u ratu bili izrazito brutalni i krvoločni”, doznajemo od Raguža koji priču o Romima ipak radije započinje s onima koji su doprinijeli stvaranju neovisne i slobodne Hrvatske.
Martićevci se iživljavali nad Romima
“Katolički Romi su, da tako kažem, simpatizirali ‘hrvatsku stvar’, no kao takvi su bili progonjeni, kažnjavani i ubijani od strane pripadnika srpske vojske. Imamo selo Maja čiji su se Romi, njih nekoliko, priključili ZNG-ama. Također, i u Sisku su bili vrlo angažirani, kao i u Sunji gdje su pojedini aktivno sudjelovali kroz cijeli rat. No, Srbi su u njima vidjeli velike neprijatelje pa su se tako upravo u selu Maja ‘martićevci’ iživljavali nad pripadnicima romske zajednice. Tamo su, a to se slabo zna, Roma Tomu Promatića spalili živog na jednoj štali.
Što se tiče pravoslavnih Roma, dio njih odigrao je vrlo neslavnu ulogu tijekom Domovinskoga rata.
Okrutna ubojstva
“Skupina pravoslavnih Roma iz Volinja je upala u dom obitelji Špruk, vezala ih, odvela i streljala. Vrlo hladnokrvno ubijeni su Većeslav i Ivana Špruk, oboje umirovljenici. Imena počinitelja se znaju, no oni su sada u Srbiji. Isto tako, javnost je 2011. godine mogla pratiti suđenje Romu Jablanu Kejiću. Riječ je o okrutnom ubojstvu trojice ranjenih policajaca Šefiku Perezoviću, Dragi Matijeviću i Ivanu Žalcu.
Oni su teško ranjeni kod Struge Banske i po njih je stiglo sanitetsko vozilo. No, presrela ih je skupina predvođena Jablanom Kejićem i zaustavila rešetanjem iz strojnice. Zarobljeno medicinsko osoblje su nakon nekog vremena pustili, a onda se stravično iživljavali nad ranjenim policajcima. Šefiku su, navodno, iskopali oči, a Matijevićevu nogu našli negdje između Struge Banske i Zamlače”, kazao je Raguž.
Jednako tako, od našeg sugovornika doznajemo i kako postoje indicije da su pravoslavni Romi po Baranji sudjelovali u teškim zločinima, paležima, pljačkanjima, ubojstvima i silovanjima.
Romi – hrvatski branitelji
Osim Jakše Raguža, Romima u Domovinskom ratu pozabavio se i njegov mlađi kolega, povjesničar Borna Marinić koji je objavio monografiju “I mi smo branili Hrvatsku: Romi u Domovinskom ratu” .
Marinić, koji se fokusirao na Rome u braniteljskim redovima, kaže kako se većina njih u Domovinski rat priključila izravno prebijegom iz JNA:
“Kod nas su bili u svim rodovima… Osim u pješadiji, ratovali su kao tenkisti, bilo ih je u topništvu, sanitetu i slično. Jedino ih nisam našao u redovima pilota, no nadam se da će ih ova monografija potaknuti i na to”, kaže pisac ove jedinstvene monografije.
“U knjizi sam sigurnošću istaknuo samo pet Roma poginulih u redovima hrvatskih branitelja, jer se malo tko od njih tako i izjašnjava. Taj dio je za mene bio najveća komplikacija, želio sam izvući konačan broj sudionika, no veći broj njih, iako ponosni na svoje romsko podrijetlo, izjašnjavaju se kao Hrvati. Veliki broj ih je preminuo od posljedica rata. Neki su i ostvarili svoja prava, no mnogi još biju različite bitke”, zaključuje Borna Marinić.
Photo: 1. DPCM/Romi hrvatski branitelji/Miroslav Bobetko
Autor: Snježana Vučković
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
