U VIHORU RATA
U vihoru rata
Dok su Britanci prednjačili u razvoju i upotrebi tenkova tijekom Prvog svjetskog rata, njihove protivnike Nijemce kao da nisu zanimale te novotarije.
Nakon prve uporabe tenkova na Sommi i masovnog juriša kod Cambraia brzo su pronašli nedostatke novog oružja i prilagodili topove za uporabu kao protutenkovsko oružje.
...
Ipak, koristili su se zarobljenim britanskim tenkovima, a pokušali su razviti i vlastiti tenk označen kao A7V. S 38 tona i posadom od 18 ljudi više je sličio na pokretnu utvrdu nego na borbeno vozilo. Iako ih je izgrađeno samo 20, ubrzo je došlo i do prvog sraza tenkova u povijesti.
Dogodilo se to 24. travnja 1918. kod Villers-Bretonneuxa u Pikardiji. Sukobila su se tri britanska i jedan njemački tenk. Teže oklopljen i naoružan njemački tenk, pogodio je i brzo otjerao s bojišta dva britanska „ženska“ tenka, naoružana samo strojnicama. No „muški“ tenk s dva topa nastavio je napredovati i u sveopćoj pucnjavi uspio tri puta pogoditi njemački tenk i natjerati posadu da ga napusti.
Iako ovaj sukob nije donio odlučujuću prevagu na bojišnici, otvorio je novu stranicu u povijesti ratovanja. Od tada tenk je postao najmoćnije i najprilagodljivije oružje za kopneno ratovanje.
Poslije Prvog svjetskog rata sve su armije počele razvijati tenkove i oklopne snage.
Zanimljivo je da je Njemačka, koja u početku nije pokazala interes za novo revolucionarno oružje, u tome otišla najdalje razvivši taktiku Munjevitog rata. Na početku Drugog svjetskog rata njemačke su tenkovske kolone u suradnji s ratnim zrakoplovstvom pregazile Europu i Sjevernu Afriku. Tek je saveznička industrijska nadmoć u proizvodnji veće količine tenkova zaustavila njemačko napredovanje i u konačnici dovela do pobjede.
Daljnji ratovi tijekom 20., ali i 21. stoljeća samo su potvrdili ulogu tenka kao gospodara bojnog polja.
Drugi upravo čitaju... |
|
foto: Izvor
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: HRT
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.