Piše: dr.med. Bruno Škurla, gastroenterolog
Sredina je srpnja, i iako je preko nas već prošao jedan toplinski val, do sredine rujna će ih biti još.
Iako je ljetna žega nešto na što smo naučili, da li znamo koje su opasnosti sunčevog zračenja i pregrijavanja tijela?
...
Svi se sjećamo djetinjstva; toliko stari nismo da bi se klima bitno promijenila u tih četrdesetak godina. Ipak, ja se ne sjećam neprospavane noći zbog vrućine, dane sam provodio u moru, par čaša vode i sladoled je bilo dovoljno za osvježenje a za klima uređaj nisam ni znao.
U ratno vrijeme smo imali po dvadesetak godina. Da, bilo je vruće 1991. u Topuskom, ali sjećanje na ljeto 1991. mi se prvenstveno svodi na komarce, naravno onkraj ratnih djelovanja.
Potom mi pada na pamet Oluja.
Drugi dan akcije, aktivna hodnja od Gore do Peckog i Luščana. Prvu noć sam zagubio opremu i krenuo ujutro u akciju bez kapi vode. Do Luščana sam od žeđi pomalo glavinjao, a spasile su me dvije boce pretoplog banjalučkog Nektar piva.
Što želim reći?
U vrućim danima koje sada očekujemo postoji velika opasnost toplinskog udara. Jednostavnim rječnikom, toplinski udar je stanje u kojem dolazi do pregrijavanja tijela, a najčešće se dešava u tjelesnom naporu (sport, aktivnosti na zemlji, moru itd). Toplinski udar će se prije desiti kod starijih ljudi, te osoba koje pate od kroničnih bolesti.
Toplinski udar predstavlja hitno medicinsko stanje i tako treba biti i tretirano budući da neliječeni toplinski udar lako može dovesti i do smrtnog ishoda.
Kod pregrijavanja tijela pacijenti mogu imati simptome "toplinskog grčenja" i "toplinske iscrpljenosti" koji nisu toliko opasni kao toplinski udar, ali su također opasni po život ako se ne liječe.
Koji su glavni simptomi toplinskog udara?
- temperatura tijela 40 oC i iznad
- moždani simptomi: zbunjenost, otežano pravilno rasuđivanje
- slušne i vizualne halucinacije
- otežano hodanje
- grčevi
- nesvjestica
- toplinski udar može izazvati ubrzano disanje te ubrzano srčano bilo
- crvenilo i toplina kože
- mučnina, povraćanje i proljev
- mišićna slabost ili grčevi
- glavobolja
Sve opisane tegobe se, dakle, lako mogu prepoznati i od medicinskih laika, ali se u datim uvjetima valja prisjetiti što ih je uzrokovalo.
Stanje toplinskog udara je predmet hitnog bolničkog liječenja u kojima je osnova tretmana spuštanje tjelesne temperature.
Kako možemo spriječiti toplinski udar?
Smanjenje tjelesne aktivnosti na najmanju moguću mjeru, uzimanje čestih odmora.
Konzumiranje veće količine vode i energetskih napitaka. Ovdje valja napomenuti da tradicionalno priznata pića za hlađenje u našem društvu (ledeno pivo, hladni gemišt) unatoč općem vjerovanju ("aaahhh, kako je sjelo...") nisu dobar izbor u slučaju pregrijavanja tijela, barem ne kao jedini izvor rehidracije. Istina, i autor ovog članka vrlo rado popije ledeno pivo ili dva nakon pedesetak kilometra na biciklu, ali prije toga unese u sebe par litara vode. Svi će se zainteresirani prisjetiti povećane količine mokrenja nakon unosa alkoholnih pića, ili žednih jutara nakon veselice. Tajna je u tome da alkohol djeluje na određeni hormon u tijelu na način da tijelo izmokri više tekućine nego je unijelo, a to je u slučaju pregrijavanja tijela dodatna opasnost.
Dodatne zaštitne mjere su lagana odjeća, planiranje dnevnih aktivnosti u jutarnjim ili večernjim satima, izbjegavanje pretoplih prostorija, automobila.
Ako prepoznamo simptome pregrijavanja možemo učiniti slijedeće: jednostavno špricanje hladnom vodom, izlaganje ventilatoru, boravak u sjenovitom području, rehidracija bezalkoholnim pićima, skidanje viška odjeće, stavljanje hladnog predmeta na vrat. Potom slijedi obvezan odlazak liječniku.
Zašto navodim veteransku populaciju kao ugroženu?
Sa dvadesetak godina smo bili najjači na svijetu, bili smo izloženi nevjerojatnim tjelesnim opterećenjima pod 30-40 kg ratne opreme, u čizmama, pod kacigom, osobnim naoružanjem i (barem ja) sa što više streljiva. Svi koji su bili u Dubrovniku znaju što znači popeti se i kao turist recimo na Vlašticu, a da ne govorim što je značilo ići na nju sa svom mogućom opremom ili sići s nje sa ranjenikom, ili ranjen, iskrvaren. Ali tada se to moglo! Ja sam osobno i danas mentalno opterećen kondicijom koju sam posjedovao tada i odbijam priznati da vrijeme čini svoje, a bojovnika koji ne priznaju da su slabiji u odnosu na vrijeme rata sigurno ima još. E takvi su najopasniji za sebe i svoju okolinu. Mene ovaj članak neće baš promijeniti, ali mi je dužnost upozoriti sve vas moje prijatelje...
Puno zdravlja i sreće,
Autor: dr.med. Bruno Škurla, gastroenterolog
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
