Kao stoljetno listopadno drvo naraste i do 40 metara visine, debljina debla je do 2, 5 metara, jake i razvijene granate krošnje. Hrast doživi starost od nekoliko stotina godina, a neke vrste hrasta i do tisuću godina. Bez naročitog je mirisa, a okus mu je gorak i steže.
Kod nas raste u mješovitim bjelogoričnim šumama, močvarnim poplavnim područjima i nizinskim predjelima uz veće rijeke, te čini prostrane slavonske lugove – šume (naziv dobiva po lugovima – hrast lužnjak) te u ravnicama.
Sabire se kora, list, plod i hrastove šiške. Koru beremo od svibnja do lipnja ili u jesen s mladih grana, te sušimo na toplom mjestu. Suhu koru usitnimo u hrastov prašak. List sabiremo u proljeće, a plod kad sazri u jesen. Šiške također sabiremo preko ljeta, i od njih pripremamo fini prašak.
Zapadna pučka medicina rabi hrast kao antibakterik, adstrigent, antidiaorik, antiekcemik, dermetik, tonik, za liječenje angine, apscesa, bolesti žlijezda, bolesti grla, bolesti ženskih spolnih organa, bolesti jetre, dječjeg prhuta – kapice, gubitka zuba, hemeroida, krvarenja, katara želuca i crijeva, kožnih infekcija, krvarenja maternice, konstipacije, lošeg zadaha, opeklina, kožnih komplikacija, rahitisa, raznih rana, sluznice, slabe krvi koju jača i formira, smrzotina, tuberkuloze, trovanja alkaloidima, trovana opijumom, trovanja otrovnim biljkama, trovanja bakrom, trovanja nikotinom, upalnih stanja, ugriza, upale ždrijela, varikoznih vena, zubobolje, za zaustavljanje krvarenja, kao i za kupanje, grgljanje i ispiranje, pripremu Bachovih kapi, u prehrani kao surogat za kavu itd.
Ljekovito djelovanje hrasta lužnjaka
Hrastov list su rado stavljali Indijanci u svoje mokasine radi sprječavanja žulja. U narodnom liječenju mladi hrastov list rabimo za liječenje tuberkuloze, noćnog mokrenja, rekonvalescenata i za čišćenje krvi. Rado ga miješamo i s gospinom travom, koprivom, pelinom, stolisnikom itd. Hrastova kora je poznati narodni lijek koji rabimo za liječenje unutarnjih i vanjskih tegoba u obliku obloga ili za razna ispiranja. Njeno ljekovito svojstvo rabimo kao antiseptik – adstrigent, a vanjska uporaba je u obliku obloga za liječenje površinskih rana i ozljeda na koži kod kojih dolazi do upala i gnojnih procesa, otečenih žlijezda na vratu, upale grla, zagnojenih rana i čireva, čira potkoljenice, otvorenih rana od vena, proširenih vena, raznih kožnih nečistoća, psorijaze, upale spojnice oka, ekcema, vlažnih lišajeva, raspucanih bradavica na dojkama kod dojilja, hemeroida, pukotina ili fistula na čmaru kod kojih rabimo i sjedeću kupelj, a za ispiranje se rabi kod rana od ležanja, raznih gnojnih rana, promrzlina, vlažnih lišaja, ispiranje grla.
Kontraindikacije
Kod prevelike oralne uporabe može doći do zatvora crijeva te se preporučuje mjera opreza.
Oblog
Pamučnu tkaninu namočimo u čajni ekstrakt hrastove kore i stavljamo na oboljelo mjesto. Obloge u pravilu mijenjamo svakih 4-6 sati, ovisno o namjeni. Za pripremu obloga uzmemo 1 jušnu žlicu usitnjene kore na pola litre vode koju kuhamo oko 10 minuta i procijedimo.
Mast
Uzmemo 10 grama praha od šišarki i 50 grama svinjske masti koju rastopimo i umiješamo prašak te ulijemo u staklenu ili plastičnu posudu da se skruti.
Prašak
Prašak od šiški rabimo za hitnu primjenu kod trovanja gljivama, otrovnim biljem, nikotinom, bakrom, živom, olovom, opijumom te za posip raznih gnojnih rana i čireva i izradu tinkture. Prašak možemo kuhati kratko s mlijekom i piti mlijeko u gutljajima dok ne počne povraćanje.
Autor: UCM
Izvor: Svijetokonas.net
