Savjeti, prevencija...
ZDRAVLJE
Prilikom slaganja jelovnika treba zadovoljili svih pet okusa: gorko, slatko, kiselo, ljuto i slano jer svaki od tih okusa odgovara potrebama određenog organa.
Koliko ste puta čuli kako ne valja preskakati doručak, da za ručak treba jesti laganu hranu te nikad ne večerati kasno. Sve to ima svoje razloge.
...
Ritam prehrane iznimno je važan, a zašto je to tako objašnjava vodeća stručnjakinja u području prirodne prehrane u Hrvatskoj i suosnivačica zagrebačke Makronove Jadranka Boban Pejić.
Ritam doručka, ručka i večere iznimno je važan i trebalo bi ga poštivati. Naš prvi obrok u danu je doručak, a doručkovati valja najkasnije sat vremena nakon buđenja. No, prije doručka tijelo je poželjno »umiti« iznutra. Neka vam to prijeđe u naviku jer ako se svakog jutra umivamo kako bi s lica skinuli štetne tvari što ih koža luči tijekom noći, tako i organizam valja »očistiti« iznutra. To možemo učiniti vodom, čajem, voćnim napitkom, ali i toplom miso juhom. Nakon što smo u tijelo unijeli dovoljnu količinu tekućine vrijeme je za složene ugljikohidrate. Oni nam dugo daju energiju te nam dodatni stimulansi nisu potrebni, priča Boban Pejić.
Složeni ugljikohidrati se zbog složenije molekularne strukture duže razgrađuju i pretvaraju se u organizmu u jednostavne šećere. Oni polako ulaze u krvotok, sporije povisuju koncentraciju šećera u krvi, postupno povećavaju lučenje inzulina i osiguravaju energiju tijekom dužeg razdoblja. Stoga ujutro valja jesti žitarice, a ne bijeli kruh koji nas kratkoročno zasiti. Bijeli kruh će nas samo kratkoročno zasititi, vrlo brzo ćemo biti gladni i jedva ćemo dočekati ručak za koji se vrlo često prejedemo i onda nismo sposobni nastaviti s aktivnostima tijekom ostatka dana.
Ručamo u vrijeme kada su naše aktivnosti na vrhuncu stoga nas taj obrok treba osvježiti, a ne uspavati. Stoga je za ručak najbolje pojesti jednostavno jelo. Što ćemo jesti za ručak ovisi o godišnjem dobu, a sada tijekom ljeta dovoljna je i salata, govori Boban Pejić.
- sadržaj se nastavlja -
Drugi upravo čitaju... |
|
Glad ili žeđ?
Idealno vrijeme za ručak je oko 13 sati, a do 19 sati najkasnije valja večerati i to u miru jer tim obrokom trebamo nadoknaditi ono što smo potrošili tijekom dana. Iako su nekim ljudima dovoljna tri obroka na dan, nećete pogriješiti niti ako obroke rasporedite na pet manjih.
Prije nego posegnete za hranom razmislite jeste li uistinu gladni, ili ste možda samo žedni. Popijte čašu vode i pričekajte. Vrlo brzo ćete shvatiti da ponekad tijelo traži samo tekućinu, a ne hranu, kaže Boban Pejić te kaže kako je zapravo vrlo jednostavno odrediti koliko hrane stane u naš želudac.
Pogledajte u svoju šaku i koliko hrane stane u nju, toliko stane i u naš želudac, naglašava Boban Pejić.
Kako bi se zasitili hranu valja jesti polako i dugo žvakati jer ne smijemo zaboraviti da razgradnja hrane počinje već u ustima te što ju bolje prožvačemo manje ćemo opteretiti želudac koji najbolje radi ujutro, od 7 do 9 sati. Za početak brojite koliko puta prožvačete zalogaj. Oko četrdeset puta je optimalno. Nakon nekog vremena prijeći će vam u naviku. Želudac minimalnu aktivnost ima navečer, od 21 do 23 sata pa iz toga razloga treba i izbjegavati kasne obroke.
Još jedan organ kojem smetaju kasni obroci jest naša jetra. Ona svoju maksimalnu aktivnost ima od 1 do 3 sata ujutro, kada čisti našu krv.
Signalizacija
Svako od nas mora sebi prilagoditi prehranu jer nemamo iste potrebe tijekom cijele godine. Tako nam ljeti odgovara laganija hrana koja hladi tijelo, tijekom zime ona nešto teža i treba nas zagrijati. Idealno bi bilo kada bi svatko imao jelovnik prilagođen vlastitim potrebama.
Prilikom slaganja jelovnika treba ispitati jesmo li zadovoljili svih pet okusa: gorko, slatko, kiselo, ljuto i slano. Svaki od tih okusa odgovara potrebama određenog organa u ljudskom organizmu. Tako gorko odgovara srcu i tankom crijevu, a taj okus ima zeleno lisnato povrće. Slano odgovara potrebama bubrega, ljuto plućima i debelom crijevu, dok kiselo potiče rad jetre i živčanog sustava. Slatki okus, što ga daju voće i žitarice, potiče slezenu, gušteraču i želudac. Zapravo suština naše prehrane je izmjena različitih tvari.
Kod prehrane je na kraju najvažnije osluškivati što nam govori vlastito tijelo. Ako vam se jede slano udovoljite potrebi, no u ničemu ne valja pretjerivati. Ponekad je kockica čokolade dovoljna da udovolji želji za slatkim. Jednako tako kada nemate potrebu za hranom nemojte jesti.
No, ako osoba nema apetita vrlo vjerovatno je to znak da joj pada vitalnost. Ako niste gladni nemojte jesti, ako ste bolesni i nemate apetita, također se ne treba prisljavati na konzumaciju hrane. Tada nam organizam sam signalizira da se treba očistiti. U tom slučaju konzumirajte tekućinu da ne dehidrirate.
Foto: 1. visoko.co.ba
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: novilist.hr
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.