UCM

Veterani Domovinskog rata

ZDRAVLJE

U subotu, 14. prosinca 2019. godine Udruga „Crne Mambe“ je u sklopu Projekta „Zajedno u bolje sutra“ održala '1. okrugli stol o problematici hrvatskih branitelja' u Zagrebu.

Tema Okruglog stola bila je „Branitelji i alkoholizam“.

...

Alkoholizam je bolest

Iz praktičnih razloga najprimjerenijom se pokazala modificirana definicija Svjetske zdravstvene organizacije koja glasi: "Alkoholičar je osoba, koja je dugotrajnim pijenjem postala ovisna o alkoholu (psihički, fizički ili na oba načina) i u nje su se uslijed toga, razvila zdravstvena (psihička ili fizička) oštećenja i socijalne poteškoće pristupačne klasičnim medicinskim i socijalnim dijagnostičkim postupcima. Spomenuti simptomi moraju biti utvrđeni, a ne smiju se samo pretpostavljati i na temelju anamnestičkih podataka o prekomjernom pijenju zaključivati da bolesnik boluje od alkoholizma."

Uzroci alkoholizma leže, prije svega, u samom čovjeku, a zatim u njegovoj okolini. Euforično djelovanje alkohola je najvažniji motiv uzimanja alkoholnih pića. Osoba pije jer se pod utjecajem alkohola osjeća opuštenijom i veselijom, ali i kako bi ublažila tjeskobu i napetost, odnosno stres koji doživljava u vanjskom svijetu.

Neki su najavu teme nevoljko prihvatili jer se često branitelje osuđuje po pitanju alkohola, pa je nakon stručnog dijela koji je bio početni slijed Okruglog stola, tema bila baš ta. Branitelji smatraju da mediji često utječu na izvrnuto gledište prema hrvatskim braniteljima. Jedan od primjera su bile nesreće koje počine „pijani branitelji“ dok za ostatak zajednice uglavnom okrivljenog imenuju inicijalima. Branitelji smatraju da su već tu osuđivani ne kao pojedinci već kao osobe koje su prošle Domovinski rat, pa dan danas žive na račun države. Izjasnili su se i svi zajedno složili da tome služi odjeća koju nose jer pojave li se negdje u majici s obilježjima neke braniteljske udruge, osjećaju kako ih se gleda i često osuđuje te kako se ljudi prema njima odmah ponašaju drugačije.

Više od tridesetak branitelja prihvatilo je i pretpostavku da se braniteljska populacija okrene alkoholu zbog nedostatka samopouzdanja. To je općenit razlog zašto osoba posegne za čašicom. Primjera je bilo mnogo. Nedostatkom samopouzdanja dolazi do povučenosti osobe, neugode, zatvaranja u sebe, a onda se posegne za alkoholom. Zašto? Osoba dobiva trenutni osjećaj snage, otvorenosti i pristupačnosti. To se izrazito vidi u samom društvu branitelja. Društvo smatraju utjecajnim čimbenikom alkoholizma u toj populaciji jer je to najjednostavniji način kako se međusobno družiti. Uglavnom su to kafići i privatna druženja. Mnogo je onih koji nagovaraju, pa osoba popusti i prihvati popiti koju čašu, posebice ona s manjkom samopouzdanja. Takav se slijed onda nastavlja.

Zbog posljedica rata, braniteljima su često poljuljani odnosi u obitelji, pa posebice muškarci funkcioniraju na način da izađu iz svog doma, maknu se iz okruženja u kojima su česte svađe i nerazumijevanja. Druže se s onima koji ih ne osuđuju ili smatraju da se više razumiju s ljudima koji su mladost proživjeli kao i oni sami. Tu dolazi do provođenja velikog vremena u kafiću, pa onda i do samog alkoholizma. Ipak, to isto nesudjelovanje u obitelji i nesklad, odlasci od kuće, provođenje vremena s društvom i dolasci kući u alkoholiziranom stanju su definitivno razlozi sve gorih obiteljskih odnosa. 

Na 'Okruglom stolu' Sudjelovao je dr. Tonči Soža koji već dugi niz godina pomaže braniteljima, a već je i prije potkrijepio cijelu priču provedenim istraživanjima i samim poznanstvima, sudjelovale su osobe koje redovito konzumiraju alkohol, ali i oni koji su prestali s istim. Njihovo mišljenje je uglavnom isto. Važna je odluka. Važno je tome stati na kraj i pobrinuti se za samoga sebe. Neki su proživjeli ružna iskustva pa su odlučili prekrižiti stanje u kojem nisu bili prisebni, a morali su, dok je drugima alkohol prouzročio bolest ili pogoršao stanje, pa su odlučno rekli ''Ne, dosta je''.

No, da je alkoholizam stvar branitelja – nije. Stvar je našeg društva općenito. Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Zagrebu nedavno je predstavio rezultate opsežnog istraživanja, a rezultati su jasno pokazali što se zbiva s mladima u Hrvatskoj. “U skupini od 30 srednjoškolaca dvoje koristi marihuanu jednom tjedno ili češće, a svaki treći pije jednom tjedno ili češće, neki su od osnovnih podataka koji ukazuju da češće korištenje alkohola i marihuane prate lošiji indikatori mentalnog zdravlja”, rekla je voditeljica projekta Miranda Novak za Index.hr.

Zaključak 'Okruglog stola' bio je da osoba mora sama odlučiti da je dosta. Ipak, do toga je teško doći ako se osjećaš samim, pa obitelj, prijatelji, braniteljske udruge, ali i država nose veliku ulogu tih priča - ne napuštati čovjeka, ne okrenuti leđa već pružiti ruku i ponuditi pomoć, pokazati osobi da vrijedi i da može krenuti boljim putem. Program liječenja se provodi u posebnim institucijama, putem bolničkog ili izvanbolničkog tretmana, a nastavlja se daljnjim tretmanom u rehabilitacijskim klubovima liječenih alkoholičara.

Uz podršku članova obitelji i sredine u kojoj žive, te prihvaćanje i sudjelovanje u svome liječenju, mnogi mogu prestati piti i ponovno izgraditi novi i sretniji život.

Foto: 1. DPCM

 Autor: Lorena Tulić

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija