SVIJET KROZ POVIJEST
Svijet kroz povijest
Kritičnih godina takozvanog hladnog rata svijet je više puta bio na rubu totalnog ratnog sukoba.
Osobito je vladao strah od nuklearnog naoružanja.
...
Događaj koji se zbio u Moskvi 5. ožujka 1970. upozorio je na mogućnost drukčijih rješenja. Toga su dana predani na čuvanje ratifikacijski dokumenti parlamenata 43-iju zemalja, čime je stupio na snagu ugovor o neširenju atomskog oružja. Slični sastanci održani su poslije i u glavnim gradovima druge dvojice sponzora - Sjedinjenih Država i Velike Britanije. U Moskvi su ugovor potpisale vlade 95, a u Washingtonu i Londonu 97 zemalja, ali ih dotad svi parlamenti nisu ratificirali.
Dvije atomske sile, Francuska i Kina, nisu potpisale taj ugovor. Mnoge su države, iako svjesne nedostataka ugovora, ratificirale taj važni međunarodni sporazum. Pošle su od toga da je on, ako ništa drugo, važan korak u težnji da se i dalje ulažu napori za stvaranje univerzalnog sustava međunarodne sigurnosti, čime bi se osigurao trajan mir i stvorili uvjeti za ubrzan razvoj u svijetu.
Supersile su već 1963. godine, također u Moskvi, potpisale prvi dokument o atomskom oružju, doduše o djelomičnoj zabrani takvih eksperimenata. Ali pokuse su nastavile, a pet godina nakon stupanja na snagu ugovora o neširenju atomskog oružja, i usprkos pregovorima i popuštanju, u Ujedinjenim narodima rečeno je da se popuštanje napetosti nije odrazilo na utrku u naoružavanju, posebice nuklearnom. Mnoge su zemlje proizvele atomsku bombu u potpunoj tajnosti.
Ipak, sve više je onih koji traže pregovore o općem razoružanju jer o tome ovisi sigurnost i napredak međunarodne zajednice.
| Drugi upravo čitaju... |
|
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: HRT
Foto: 1. Ilustracija (DPCM / Twitter)
