KULTURA
Ljepote Hrvatske: piše Kristina Nuić Prka
'Kad se dika iz kirije vrati, on će mene darivati!'
Šokačko sijelo, najstarija i najveća manifestacija tradicijske kulture koja se održava od 23. veljače do 5. ožujka u Županji primamila me da napišem par riječi o tom kraju i Spačvanskoj šumi.
Nalazi se u u porječju rijeka Studve i Spačve, u Vukovarsko – srijemskoj županiji. U Hrvatskoj se prostire na gotovo 40.000 hektara, a spačvanski bazen širi se i na dijelu vojvođanskog Srijema i ima ukupnu površinu od gotovo 52 tisuće hektara.
...
Čak jedna petina svih lužnjakovih šuma u Hrvatskoj nalazi se upravo u Spačvi i jedna je od najvećih u Europi. Glavne vrste drveća u Spačvi su hrast lužnjak, klen, poljski jasen, obični grab i nizinski brijest.
No hrast lužnjak je zbog svoje odlične kakvoće dobio u međunarodnu tehnološkoj kvaliteti ime '' slavonska hrastovina ''. Doseže visinu i do 50 m, promjer do 2,5 m te starost i do 800 godina. Današnja drveća u spačvanskoj šumi imaju većinom oko 80 do 120 godina. Narodna je izreka: '
'Hrast raste sto godina, sto godina živi, sto godina umire.''
- sadržaj se nastavlja -
Slavonska je hrastovina od davnina poznata kao najdragocjeniji materijal u gradnji brodova.
Ovo drvo je stoljećima bilo predmet izvoza u brojne europske pilane i to tolike vrijednosti da su za kupnju slavonske hrastovine bile organizirane dražbe. Pisani dokumenti svjedoče da je već 1752. godine počelo iskorištavanje slavonskih šuma za pranje rublja.
Tada postojećom tehnikom cijepanja hrastovih trupaca dolazilo se do prosječnog postotka iskoristivosti oko 25 % i goleme količine hrastovine ostajale se u šumi kao otpad. To je ponukalo Engleze da počnu prerađivati otpatke slavonske hrastovine za tanin. Prvu veliku tvornicu tanina osnovali su Englezi u Županji tijekom 19.stoljeća. S vremenom su se počeli proizvoditi tesani hrastovi pragovi za gradnju željezničkih pruga, no i mlinovi za žito.
I u današnjim danima posebno valja istaknuti upotrebu slavonske hrastovine u proizvodnji bačava i vina barrique ( i to onih najpoznatijih u svijetu).
Prvi zakon kojim su propisana pravila o ponašanju u šumi donijela je Marija Terezija tijekom 18 st. Ljudi su živjeli od šumarstva, a domaći ljudi su bili kirijaši, izvlačili su drva.
Od kirijanja se dobro zarađivalo i sve priče o eksploataciji šuma vrtjele su se - oko dukata!
Znalo se da se u šumarstvu bolje zarađuje nego u poljoprivredi. U stara vremena se govorilo: 'Kad se dika iz kirije vrati, on će mene darivati!' I dika je darivao, i to, bome, u dukatima!
Od tu i danas mnogi dukati koji krase naše lijepe šokice.
Svakako preporučujem posjetiti i zanimljivi, sadržajno bogati Muzej šumarstva u Bošnjacima. U Muzeju možete , na sadržajno pregledni način, otkriti bogatstvo tradicije organiziranoga šumarstva i razvoja šumarstva, vidjeti alate koji s kojima se nekada radilo i kako se radi danas. Dio Muzeja je i bogata zbirka slika Josipa Babogredca koji ju je kao svoju ostavštinu poklonio ovom malenom mjestu.
- sadržaj se nastavlja -
Hrastove šume su privlačne i brojnim lovcima pa se razvija i lovni turizam u okviru kojeg se organiziraju komercijalni lovovi na vrste divljači kao što su divlja svinja, jelen, srna, zec, fazan, patka, prepelica, guska..
Loviti se može šuljanjem, dočekom ili privozom lovačkim kolima, uz pratnju iskusnog lovnog osoblja. Nakon lova odmor se nudi u lovačkim kućama. Ne smijem zaboraviti spomenuti autentične domaće specijalitete i jela od mesa divljači.
- sadržaj se nastavlja -
U sklopu Spačve grijeh bi bio ne spomenuti i značajni krajobraz Virovi i njegova močvarna obilježja s karakterističnom vegetacijom i velikim brojem autohtonih vrsta riba i ptica močvarica, kao i rijeku Studvu i mirni Bosut.
Duboko u Spačvanskoj šumi uz rijeku Studvu nekada davno, smatra se od 10 stoljeća, postojao je drevni grad Zvjezdan sagrađen da bi kontrolirao prijelaz preko rijeke. U narodnim predanjima postoje mnoge priče i legende i često je povezivan sa Templarima.
U pričama naših baka tu su živjele šumske vile i zmajevi, koji su terorizirali stanovnike Slavonije , i vitezovi koji su se borili protiv njih, a kao nagradu osvajali srca princeza i ljepotica. S njima bi odjahali u Zvjezdangrad gdje su sretno živjeli do smrti....
Prema predaji, u gradu je boravio i kralj Matijaš Korvin. I uistinu, 2006. su tijekom probnih iskopavanja pronađene zidine građene opekom 2,20m debljine, čak tri arheološka sloja, što bi značilo da je Zvizdan-grad nadograđen na ranijoj utvrdi.
Neodoljiva je i misteriozna moć prirode, a Spačva je svakako još uvijek u turističkom smislu neotkriveni biser s velikim turističkim potencijalom dok je u isto vrijeme nadaleko poznata kvaliteta ovih hrastovih šuma u tehnološkom smislu i u tom smislu i primarna eksploatacija ovog područja.
Tako je, npr. u Budimpešti slavonska hrastovina ugrađena u Parlament , a od nje su izrađena i vrata i prozori u Muzeju povijesti umjetnosti . Slavonska hrastovina je materijal od kojeg su izgrađeni dijelovi mnogih ustanova i u Beču (Nova vijećnica, palače i brojne zgrade), kao i vrhunske violine.
Hrastova šuma Spačva bila je strateški prostor obrane ovog područja u Domovinskom ratu i niti jedan prostor južno i zapadno od Spačvanskog bazena nikada nije pao u neprijateljske ruke.
Moćan je hrast i njegova simbolika, a posebno zanimljiv je značaj hrasta u staroslavenskoj mitologiji u kojoj je hrast smatran najjsvetijim stablom te simbolom mudrosti i snage koje povezuje nebo i zemlju. Stablo hrasta bilo je posvećeno gromovniku Perunu. (u staroslavenskoj mitologiji: bog groma i munje, jedan od najvažnijih općeslavenskih bogova) U stara vremena pod starim , velikim hrastovima vijećali su starješine. U mnogim slavenskim zemljama mogu se naći ogromna stabla hrastova koja su obilježavala grobove davnih predaka. Narod ih je osobito štovao. I grane hrasta bile su svete, pa se hrastovo lišće prinosilo bolesnicima da bi prije ozdravili.
U našim krajevima u Hrvatskoj najpoznatiji običaj vezan uz hrastovinu je Badnja noć i badanj, gorući komad hrastovog drveta – kojeg muškarac, glava obitelji, unosi u kuću.
U nekim mjestima u Dalmaciji mještani još uvijek vjeruju da se hrastovo stablo ne smije posjeći i na taj način održavaju staru tradiciju.
U Slavoniji ćete čuti još uvijek u ponekim mjestima čuti priče starih baka i djeda prema kojima se u krošnji hrasta skupljaju vile, a u nekim područjima smatraju ga sretnim drvetom.
Hrastove šume se nazivaju i dubravama, a drugi naziv za hrast je dub. Tako je i grad Dubrovnik dobio ime po hrastu (dubu).
...
Ovaj kratak opis najpoznatijih hrastovih šuma u Hrvatskoj i značaja hrasta na našim prostorima završiti ću s dijelom našem himne u kojem se spominje upravo hrast.
"...dok mu bura hrašće vije...".
Veliko hvala Zvonimiru Stjepanoviću za pomoć pri opisu Spačvanskih hrastovih šuma. Uvijek tvrdim da samo ljudi koji su vezani uz svoj kraj mogu prenijeti emociju svog kraja.
Zdravi i veseli bili!
Foto: DPCM / Kristina Nuić Prka / Goran Šafarek / adriaticnews.info
Autor: Kristina Nuić Prka
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
