Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

RATOVI

U VIHORU RATA
Svaki legionar mora usvojiti osjećaj časti, postati skroman i biti spreman podnositi bol što daje odgovor na pitanje zašto Filipović nije sebi dopustio da bude uvučen u prljavu medijsku igru onih koji iz interesa pokušavaju kriminalizirati Domovinski rat
MILJENKO FILIPOVIĆ - JEDAN OD PRVIH ZAPOVJEDNIKA SPECIJALNIH VOJNIH POSTROJBI HRVATSKE VOJSKE (4/4)

Miljenko Filipović

 

Piše: Tomislav Šulj

 

- nastavak

 

U svibnju 1991. ustrojena je postrojba za specijalne namjene koja ime baštini na impresivnoj ratničkoj tradiciji plemićke obitelji Zrinski.

 

Od 300 pripadnika Jedinice za posebne namjene MUP-a RH iz Kumrovca za postrojbu strogom selekcijom odabrano je 27 kandidata kojima su priključena još dva pripadnika iz Antiterorističke jedinice MUP-a iz Lučkog.

Postrojba je bila smještena u objektima bivše političke škole u Kumrovcu. Prvi zapovjednik „Zrinskih“ bio je pukovnik Ante Zorislav Roso, a njegovim zamjenikom imenovan je bojnik Miljenko Filipović koji je kasnije preuzeo zapovijedanje postrojbom.

Bojna „Zrinski“ ustrojena je s namjenom samostalnog djelovanja na cijelom teritoriju Republike Hrvatske te za izvođenje diverzantskih akcija u dubinu neprijateljskog teritorija u obliku manjih borbenih skupina.

Ustrojena na legionarskim standardima Bojna „Zrinski“ djelovala je na svim hrvatskim bojišnicama; u zadarskom zaleđu, Hrvatskoj Kostajnici, Gospiću, Metkoviću, Kupresu, dubrovačkom zaleđu, a ratni put „Zrinskih“ završen je oslobodilačkom operacijom „Maslenica“. Time ratna priča „Zrinskih“, odnosno njihovog zapovjednika Miljenka Filipovića ne završava, nego naprotiv dobiva novu dimenziju.

Predsjednik Franjo Tuđman donio je 25. veljače 1994. zapovijed o ustrojavanju 1. hrvatskoga gardijskog zbora unutar kojeg je ustrojena najelitnija postrojba Hrvatske vojske, 1. hrvatski gardijski zdrug. „Zdrug“ je osmišljen kao specijalna vojna postrojba Oružanih snaga (razine brigade) za obavljanje posebnih i najsloženijih borbenih zadaća u svim uvjetima. U sastav „Zdruga“, osim pripadnika Bojne “Zrinski” koja je činila osnovu nove postrojbe, ušla je 8. Lako jurišna brigada Vojne policije i Specijalna postrojba Glavnog stožera Hrvatske vojske Bojna “Matija Vlačić”.

 

Franjo Tuđman

 

Zapovjednik „Zdruga“, general Miljenko Filipović, obuku je organizirao za sve oblike specijalnog borbenog djelovanja izvođenog s kopna, vode i iz zraka.

 

Unutar „Zdruga“, osim pješaštva, djelovalo je oklopništvo, topništvo, padobranska bojna, a u sastavu su imali transportne i lake borbene helikoptere. Budući da je dio zapovjedništva vojnička znanja stekao u francuskoj Legiji stranaca, u obuci „Zdruga“ korištene su metode te postrojbe i drugih zapadnih vojski nadopunjavane vlastitim ratnim iskustvima stečenim tijekom Domovinskog rata, ponajprije na Commando tečajevima.

Istodobno, „Zdrug“ je imao vrlo važnu napadačku ulogu u oslobodilačkim operacijama: Cincar, Zima '94, Bljesak, Skok 2, Ljeto '95, Oluja, Maestral i Južni potez od kojih su neke izvodili u ekstremno teškim klimatskim uvjetima, boraveći i boreći se u planinskim predjelima. Postrojba je u mirnodopskom razdoblju nastavila izvoditi specijalističke obuke, a visoki časnici zapadnih vojski bili su impresionirani viđenim tijekom brojnih posjeta.

Ipak, 1. hrvatski gardijski zdrug neočekivano je ugašen u ožujku 2000. odlukom predsjednika Stjepana Mesića. U javnosti su prikazivani kao „Tuđmanovi pretorijanci“, opasna postrojba spremna izvršiti vojni udar na legalno izabranu vlast, čime je na neobičan, odnosno proziran način obrazložena nimalo mudra odluka o gašenju najelitnije postrojbe Hrvatske vojske.

 

Miljenko Filipović, zapovjednik „Zrinskih“ i „Zdruga“ sudjelovao je u svim akcijama koje je izvodila postrojba kojom je zapovijedao, stoga ne čudi što je tijekom borbi na Južnom bojištu dva puta bio ranjen (1992. i 1995.). U čin general-bojnika Hrvatske vojske promaknut je 14. rujna 1995. godine.

Završio je Ratnu školu „Ban Josip Jelačić“, a u razdoblju od 1995. do 2000. godine završio je više američkih seminara iz područja menadžmenta, organizacijskog planiranja i upravljanja. Za izniman doprinos tijekom Domovinskog rata više puta je pohvaljen i nagrađen od strane predsjednika Republike Hrvatske, ministra obrane i načelnika Glavnog stožera HV.

Odlikovan je Redom kneza Domagoja s ogrlicom, redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog križa, Redom hrvatskog trolista, spomenicama Domovinskog rata i domovinske zahvalnosti, medaljama: Bljesak, Ljeto 95, Oluja i Medaljom za iznimne pothvate u održavanju ustavno-pravnog poretka Republike hrvatske, te zaštiti građana i imovine.

 

Kao i djelovanje najelitnije postrojbe Hrvatske vojske, 1. Hrvatskog gardijskog zdruga, i vojna karijera zapovjednika te postrojbe, generala Miljenka Filipovića, naprasno je ugašena političkom odlukom državnog vrha 2000. godine.

Naime, Filipović je bio jedan od potpisnika otvorenog pisma kojime je 12 generala Hrvatske vojske u rujnu 2000. godine hrvatsku javnost željelo upozoriti na svjesni i planski pokušaj kriminalizacije Domovinskog rata. Sedmorica aktivnih generala umirovljeno je od strane predsjednika Stjepana Mesića koji je uz pomoć medijskog aparata apel generala okarakterizirao kao pokušaj provođenja državnog udara.

 

Ipak, da su generali bili u pravu, odnosno da su jasno ukazivali da se nepravedno kriminalizira povjesnica i smisao Domovinskog rata, najbolje potvrđuju riječi suca Haaškog suda Teodora Merona koji je u obrazloženju oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču upotrijebio upravo neke od formulacija izrečenih u otvorenom pismu dvanaestorice generala.

Kao što ne žali zbog odluke o napuštanju Legije stranaca, Filipović i danas ne žali što je potpisao to pismo i na taj način svjesno dopustio da ga se eliminira iz najvišeg vojnog vrha, odnosno da se naprasno prekine njegova vojna karijera. Uz to, Miljenko Filipović više je od desetljeća, u razdoblju od 2000. do oslobađajućih presuda Žalbenog vijeća Haaškog suda u studenom 2012., bio predmetom medijskog progona određenih medija i novinara.

Hrvatskoj javnosti uporno, bez ijednog dokaza nametane su insinuacije o navodnom kriminalu hrvatskih legionara koji su 1991.  napustili elitnu postrojbu Francuske vojske da pomognu obrani Hrvatske. Naravno, oslobađanjem generala Gotovine i Markača ta su podmetanja odmah prekinuta, a oni koji zarađuju novac kriminaliziranjem Domovinskog rata usmjerili su se ka pronalaženju novih meta.

 

 

Filipović je i ovaj dio životnog puta stoički podnio kao i nepravedno uništavanje vojne karijere.

Uz rigoroznu obuku svaki legionar mora usvojiti osjećaj časti, postati skroman i biti spreman podnositi bol što daje odgovor na pitanje zašto Filipović, kao uostalom i svi drugi prozivani legionari, nije sebi dopustio da bude uvučen u prljavu medijsku igru onih koji iz interesa pokušavaju kriminalizirati Domovinski rat.

 

Legija stranaca zasebna je vojna cjelina u kojoj legionar kao stranac samo najtežom mukom može zauzeti bilo kakvo časničko mjesto, a samo vrlo rijetki poput Miljenka Filipovića mogu ostvariti vrhunsku karijeru „operativnih skakača“ unutar elitne padobranske pukovnije francuske Legije stranaca.

 

 

- KRAJ -

 

  1        2          3          4  

 

 

 

foto: DPCM/T.Šulj

U vihoru rata - Hitler

 

 

 

 

Autor: Tomislav Šulj

 Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pin It

U vihoru rata

hrenfrdeit

Trenutno posjetitelja

Imamo 267 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
"NAJ" ambasadori i promotori Hrvatske 2017/2018:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:
Udruga 'Crne Mambe' - 2018. - crnemambe.hr
Click to listen highlighted text! Powered By GSpeech
X

Ups!

nedozvoljeno kopiranje sadržaja