Hrvatska kroz povijest
Hrvatski genij, koji je svjetskoj civilizaciji i kulturi dao djelo kolosalna značenja "Usporednu daktiloskopiju”, Ivan Vučetić, rodio se 20. srpnja 1858. u Hvaru.
Poslije izučenog bačvarskoga zanata, poput mnogih naših ljudi, trbuhom za kruhom krenuo je preko oceana sreću potražiti u Americi.
...
Put ga je odveo u Argentinu. Ondje je poslije dodatnih studija dobio posao u Središnjem uredu policije u La Plati, i ubrzo postao ravnatelj Odjela za statistiku. Šef policije povjerio mu je zadatak identifikacije počinitelja kaznenih djela metodom antropometrije, to jest na temelju njihovih fizičkih obilježja.
Međutim ta se metoda u mnogim slučajevima pokazala vrlo nepouzdanom. Proučavajući otiske prstiju Vučetić je došao do iznimnog otkrića. Prvi je otkrio da su papilarne crte nepromjenjive i da se razlikuju od čovjeka do čovjeka. Od velikog broja otisaka koje je skupio, nije mogao naći dva identična. Otkriće je nazvao ikonofalangometrijom, a poslije joj je promijenio ime u daktiloskopija.
Godine 1892. Vučetićeva metoda otkrivanja počinitelja kaznenih djela putem otisaka prstiju napokon je dobila puno priznanje. Tada je upravo otiscima razriješen slučaj Franceske Rojas koja je, s namjerom da optuži ljubavnika, ubila svoje dvoje djece.
Daktiloskopija je proslavila Vučetića diljem svijeta.
Zanimljivo je da je glasoviti izumitelj 1913. u sklopu svoje svjetske turneje posjetio rodnu Hrvatsku i Hvar. Prijateljima i općini darovao je brojne knjige. Tako je i hvarskoj općini darovao jedan primjerak svoje glasovite "Dactiloscopie comparade" s posvetom "S dužnim poštovanjem općini moje ljubljene domovine".
Kad je u siječnju 1925. Vučetić umro, argentinski parlament je prekinuo sjednicu i počastio ga najvećim pohvalama. U čast velikom izumitelju u La Plati je još za njegova života osnovan "Muzej Vučetić" kojem je bio prvim direktorom.
Foto: 1. scrshot HRT
Priredio: Mario Mehaković
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
