Hrvatska kroz povijest
Na današnji dan, 3. veljače, svake se godine u crkvama dijeli blagoslov grla po zagovoru svetog Vlaha ili Blaža, armenijskog biskupa i mučenika iz 4. stoljeća.
Običaj se temelji na prastaroj predaji prema kojoj je sveti Vlaho svojim blagoslovom spasio dječaka kojemu je u grlu zapela riblja kost. Sveti Vlaho ili sveti Blaž posebno se štuje u Dubrovniku čiji je zaštitnik već više od tisuću godina.
...
Prema legendi, taj se svetac 971. godine ukazao svećeniku, starcu Stojanu koji je duboko u noć molio i pritom ga upozorio na opasnost koja je prijetila gradu od Mlečana. U znak zahvalnosti Dubrovčani su svetomu Vlahi podigli jednu od središnjih crkvi i uzeli ga za svog „paraca“, odnosno sveca zaštitnika. Početak kulta svetoga Vlaha u Dubrovniku može se smjestiti na kraj 10. i početak 11. stoljeća kao potvrda orijentacije prema Bizantu čiju je zaštitu grad u to vrijeme uživao.
Drugi važan razlog bila je borba dubrovačke crkve za status nadbiskupije i crkvenu jurisdikciju nad okolnim teritorijem s Barskom crkvom pa je izbor svetoga Vlaha kao zaštitnika zapravo pridonio potvrdi dubrovačke nadbiskupije.
Svečeve relikvije donesene su u grad 1026., a od 1191. na svečev dan, 3. veljače, uvedena je Sloboda svetog Vlaha, višednevni azil za krivce. Isprva malenu crkvu svetoga Vlaha 1349. zamijenila je veća i ljepša, koja je do temelja izgorjela u požaru 1706. Ostao je sačuvan samo svečev oltarni kip, a na mjestu izgorjele građevine izgrađena je današnja crkva.
Kao sveprisutni lik kipovi svetoga Vlaha postavljeni su po cijelom Dubrovniku i na zidinama kao simbolični čuvari grada. Osim toga svečev lik bio je ucrtan u različite simbole dubrovačke državnosti, poput zastave ili novca, a sam su Dubrovnik često nazivali Republikom svetog Vlaha.
Proslava, festa svetog Vlaha u različitim se oblicima u Dubrovniku održala sve do danas.
| Drugi upravo čitaju... |
|
Foto: 1. Izvor
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: HRT
