Hrvatska kroz povijest
Zagreb je po mnogo čemu oduvijek bio europska metropola. U prilog tomu govori i to da je 7. srpnja 1878. svečano otvoren prvi vodovod u Zagrebu.
Prve čaše vode popili su tadašnji gradonačelnik Stanko Andrijević i ban Ivan Mažuranić.
...
Vodoopskrbni sustav činili su cjevovod dug 17 i pol kilometara, bunar u Zagorskoj ulici promjera oko šest metara i vodospremnik u Jurjevskoj, koji je i danas u funkciji. Zagreb je tada imao oko 30 tisuća stanovnika, a na vodoopskrbnu mrežu bilo je spojeno 11 tisuća 150 kućanstava. Zagreb je tako dobio vodovod samo pet godina poslije Beča, i čak pet godina prije Münchena!
Do tada, građani su se opskrbljivali vodom iz raznih zdenaca i cisterni koje su bile raspoređene diljem grada. U sklopu velikih urbanizacijskih zahvata, sazrela je misao o izgradnji gradskog vodovoda. Jedino pitanje bilo je odakle uzimati vodu. U skladu sa zaključkom gradske uprave, odlučeno je da se vodovod gradi prema projektu inženjera Melkusa.
Izgradnja je trajala oko dvije godine. Vodovodom je upravljao Milan Lenuzi, po kojemu je nazvan zeleni pojas u središtu grada, znamenita Lenuzijeva potkova. Po vodovodu je ime dobila i Vodovodna ulica u zapadnom dijelu Zagreba, jer je prolazila blizu postrojenja i jedinog zdenca. Danas, kada u gradu živi oko 900 tisuća ljudi, kapacitet je povećan oko sto puta, a vodoopskrbna mreža duga je tri tisuće kilometara. Zagreb pitku vodu dobiva iz osam vodocrpilišta s ukupno tridesetak zdenaca.
| Drugi upravo čitaju... |
|
Foto: 1. pinterest.com
Priredio: Mario Mehaković
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
