SVIJET KROZ POVIJEST
Svijet kroz povijest
Filozof, mistik, usamljenik i jedan od najprosvjećenijih antičkih vladara, rimski car Marko Aurelije umro je 26. travnja 121. u Rimu.
Kao posvojenik i nasljednik Antonina Pija, Marko Aurelije stupio je na prijestolje 161. i odmah uzdigao svoga brata Aurelija Vera za ravnopravnog suvladara.
...
Dvadeset godina vladanja Marka Aurelija bilo je ispunjeno neprekidnim ratovima na istoku i na Dunavu. Sve se to moglo izdržati zahvaljujući žilavoj ustrajnosti vladara, svjesnog svojih dužnosti. Državne troškove sveo je na najnižu moguću razinu, sa senatom je održavao dobre odnose, a čak je i vlastita imanja prodao kako bi napunio državnu blagajnu. Njegova je dužnost bila, kako je sam govorio, rad na zajedničkom dobru.
Poslije dugotrajnog razdoblja mira u Rimu, car se morao posvetiti obrani carstva kojemu su s Istoka prijetili Parti, a na dunavskim granicama barbarsko pleme Markomana. Poslije četiri godine krvavih bitaka Marko Aurelije je 166. razbio Parte, zauzeo Armeniju i Mezopotamiju te prodro u Mediju. Na drugoj strani carstva odbio je barbarska plemena Markomane, Kvade i Jazige, koja su napala podunavska područja Rimskog Crastva i doprla do Akvileje. Ugušio je ustanke u Britaniji, Egiptu i pobunu Avidija Kasija, upravnika Sirije.
U posljednjim godinama života, u predasima ratnih vreva hladnog sjevera, car je razmišljao o sebi, Bogu, te meditirao o životu u skladu s Prirodom. Plod tih meditacija je dnevnik Razgovori sa samim sobom. Zbog toga je djela prozvan carem filozofom.
Rat s Markomanima i Kvadima obnovljen je 177. i Marko Aurelije zajedno sa sinom i suvladarom Komodom kreće u novi pohod. I ovaj rat je završio pobjedom Rimljana, ali se car razbolio i umro. S Markom Aurelijem umrlo je i dostojanstveno upravljanje carstvom, a zamijenilo ga je Komodovo ludilo.
Foto: Izvor
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: HRT
