KULTURA
Ljepote Hrvatske: piše Kristina Nuić Prka
Ilok je grad vina koji je njegov prvi simbol.
Prvi put se ime Ilok spominje u 13. stoljeću pod nazivima Ujlak (mađarski: Újlak) ili Wylok.
...
Újlak na mađarskom jeziku doslovno znači "novo prebivalište". Rimljani su se tu naselili u 1. ili 2. stoljeću i izgradili Cuccium, prvo pogranično utvrđenje na Dunavu. Slaveni su se ovdje naselili u 6. stoljeću, a Hrvati su ovdje stigli vjerojatno nakon propasti drugog Avarskog kanata. Neki povjesničari vjeruju da su Avari bili veze između Huna kralja Atile i Mađara iz Árpáda koji su tamo stigli u 9. stoljeću. Bez obzira na to, Hrvati i Mađari su se dugo zajedno borili protiv zajedničkog neprijatelja - Otomanskog carstva.
U Donjem gradu nalazi se šetnica uz obalu Dunava uz predivan pogled na srednjovjekovnu jezgru Iloka, uzdignutu na brežuljku iznad Dunava. Stara tvrđava s crkvom sv. Ivana Kapistrana, smještena je u središtu grada u zelenilu parka. U središtu tvrđave iz 14. stoljeća nalaze se temelji župne crkve sv. Petra. Dvorac je najvjerojatnije izgradio najpoznatiji iločki vladar Nikola Iločki, moćni hrvatsko-ugarski velikaš, vojvoda od Transilvanije, ban Hrvatske, Slavonije i Mačve, te kralj Bosne.
Nikola Iločki je dao izgraditi veličanstvene zidine oko stare gradske jezgre u dužini oko 1350 metara, a i danas su ostaci istih najveći fortifikacijski sustav u kontinentalnoj Hrvatskoj. Na zidinama je bilo 14 kula. Unutar utvrde izgrađeno je pet crkvi, samostan i veliki dvorac na dva kata.
U 16. stoljeću ovaj kraj su osvojili Turci i vladali preko 150 godina Ilokom. U njihovo je doba ovdje bilo čak 200 dućana, dvije vjerske i šest pučkih škola. I danas možete vidjeti spomenike islamske kulture turbe (grob uglednog Turčina) i hamam (obredno kupalište) iz tog doba. U dvorcu se nalazi i muzej grada Iloka.
Posebni užitak i možda najpoznatiji dio Iloka je stari vinski podrum, smješten ispod dvorca Odeshalchi i kojem možete degustirati najvrjednija srijemska vina.
Jeste li znali da je obitelj Odescalchi u svojim podrumima čak 200 godina prije Bordeauxa i Burgundije punila vino u posebne pakovine?
Na taj način štitila je reputaciju od preprodavača koji su ga miješali s vodom ili vinom lošije kvalitete. Od davnina je vino iz Iloka bilo cijenjeno na europskim dvorovima, a upravo se iločki Traminac prije šezdesetak godina pio na krunidbi kraljice Elizabete II.
Ova obitelj je bila najzaslužnija za obranu Iloka protiv Turaka u 17. st. Zanimljivost je da je i papa Inocent XI bio iz obitelji Odeschalchi te su upravo njegovom nećaku bili poklonjeni ovi posjedi. Ovom gestom nagrađeno je i Livijevo sudjelovanje u obrani Beča za vrijeme turske opsade 1683. godine. Inače, Blaženi Inocent XI. financirao je obranu kršćanskih zemalja od muslimanskih osvajača, a bio je poznat kao štedljiv, pobožan i reformni papa.
No, uz papu Inocenta XI se vežu i brojne intrige i tajne zbog kojih još danas nije proglašen svecem. Kao papa bio je čovjek koji ni za pedalj ne bi popustio kad je u pitanju bila dogma, moral, crkvena disciplina, autoritet i nezavisnost Svete Stolice, te prava Crkve. Danas se smatra jednim od najznačajnijih papa 17. stoljeća.
U blizini središta Iloka na predivnom brežuljku se nalazi i drugi dvorac ove poznate obitelji kao njihova ljetna rezistencija u kojoj su boravili za vrijeme lova i berbe grožđa. Danas je to luksuzni smještaj uz odličnu ponudu za ljubitelje golfa i tenisa.
Crkva sv. Ivana Kapistrana
Ivan Kapistran nije rođen u Iloku, u ovom gradu proveo je samo nekoliko mjeseci života, a tu je u neogotičkoj crkvi koja mu je posvećena u 18. st. preminuo i bio pokopan. Crkvu je adaptirao nadaleko poznati Hermann Bolle, graditelj zagrebačke katedrale, mirogojskih arkada i brojnih drugih znamenitosti.
U 16. st. relikvije Ivana Kapistrana su nestale i nikad nisu pronađene. Iločani ga posebno vole i štuju. Rođen je u Capistranu u Italiji, bio je briljantan student prava, gradski sudac, čak i upravitelj grada. Zaredio se na blagdan sv. Franje, a dvije godine kasnije postao je svećenik i sjajan pučki propovjednik. Proputovao je većinu tadašnjih zemalja u Europi.
Legenda kaže da je uoči bitke u kojoj je pod vodstvom Nikole Iločkog zaustavljena osmanlijska vojska pored Beograda Ivan Kapistran ugledao vatrenu strijelu na nebu i tog je trenutka znao da će malobrojna kršćanska vojska pobijediti Osmanlije.
Oltarna slika iz 19. st. prikazuje sv. Ivana Kapistrana pod beogradskom tvrđavom, a radio ju je bečki slikar Josip Kesller. Uz crkvu se nalazi kapela - soba u kojoj je, prema tradiciji, umro sv. Ivan Kapistran. Franjevački samostan je sagrađen dijelom u srednjega vijeka (zapadno krilo), a do 18. stoljeća izgrađeno je sjeverno i istočno krilo, tj. dobio je današnji izgled.
U Domovinskom ratu Ilok je bio pod okupacijom, a u blizini Iloka, u Lovasu se dogodio jedan od najtragičnijih događaja tijekom rata - okrutna tortura i ubojstvo 70 mještana Lovasa. O događaju, kao i sudskom epilogu, pri čemu su počinitelji i dalje slobodni, snimljen je i poznati dokumentarni film: ''Krvava berba grožđa''.
Bez obzira na sve, ljudi su zadržali toplinu kakvu možete osjetiti samo u Slavoniji, Srijemu i Baranji. Upoznajte ovaj predivan kraj i zemlju života koju prvu u Hrvatskoj obasja jutarnje sunce, uživajte u salašima i pravoj slavonskoj spizi.
Gastronomska ponuda Iloka je nadaleko poznata. Ne propustite kušati slavni fiš paprikaš, ribu na rašljama i prženu riba u kukuruznom brašnu. Uz riblja jela, ovdje se nude i mnoge delicije od mesa. Čobanac, paprikaš od svinjećeg i junećeg mesa , srijemska kobasica, Iločki ćevap, svinjski odrezak s pikantnim umakom samo su mali dio jela koja su se svakodnevno nalazila na stolovima Iločana koju krasi mješavina slavonske i austrougarske kuhinje - jači okus i mnoštvo začina.
Hvala mom kolegi, Dubravku Žuviću, predsjedniku Udruge turističkih vodiča grada Vukovara na pomoći pri pisanju današnje kolumne.
Upoznajte svoju zemlju.
Drugi upravo čitaju... |
|
Foto: DPCM/svjetskiputnik.hr/croatia.hr/tz-vinkovci.hr/enciklopedija.hr
Autor: Kristina Nuić Prka
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.