Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

KULTURA

LJEPOTE HRVATSKE
Rab svojim bogatstvom i ljepotama uistinu traži da ga upoznate
RAB (Felix Arba): klesar Marin, sv. Kristofor, junak Nikola Spalatin...
 

Rab

 

Ljepote Hrvatske: piše Kristina Nuić Prka

 

 

 

 

Papa Aleksandar III bio je prvi poglavar Katoličke crkve koji je posjetio naše krajeve u 12. st. Naime, usred nevremena morao se zaustaviti na Palagruži i Visu, pa je stoga odlučio posjetiti Zadar i grob sv. Stošije.

 

Papa je, na bijelom konju, (prema rimskom običaju) bio veličanstveno dočekan, uz pjesmu i veliko veselje naroda. Zatim je posjetio otok Rab gdje je posvetio katedralu Uznesenja Blažene djevice Marije te se duž istarske obale uputio prema Veneciji ususret caru Fridriku I. Barbarossi.

...

Prateći papino putovanje, u ovom tekstu ću se zadržati  na Rabu.

Bogati šumoviti otok koji je i u rimsko doba dobio naziv Felix Arba (lat.  ''uz sve počasti - sretan - šumovit"), a zatim i status neovisnog grada (municipija), a koji  su dobijali samo najrazvijeniji gradovi u to doba.

Najpoznatiji Rabljanin je svakako klesar Marin s Raba koji je u doba Dioklecijanovih progona u 4. st. pobjegao na brdo Titan, pomagao brojnim ljudima, postao đakon, sagradio malu crkvu, koje je brzo postala utočište za sve one što su tražili zaklone.  Upravo to mjesto se smatra  početkom  grada-države San Marino.  

- sadržaj se nastavlja -

 

 Drugi upravo čitaju...
 

 

 

Tijekom srednjeg vijeka otok je bio toliko bogat da se danak plaćao u svili i zlatu. Njegov strateški položaj na morskim trgovačkim putovima i bogata prirodna bogatstva (maslinovo ulje, svila, sol, vino, drvo i suhe smokve koje su u ta vremena vrednovana kao samo zlato) bila su i osnov razvoja kulture i bogatstva brojnih patricijskih obitelji. Pravo intelektualno i duhovno središte. Mediteranski biser poznat po svoja 4 zvonika i brojnim patricijskim palačama, ovdje se uistinu možete diviti divnim djelima  graditeljstva, kao i katedrali uznesenja Blažene Djevice Marije.  

Ovu katedralu  je posvetio sam papa, a zanimljivost je i da su pri posveti katedrale Sv. Marije Uzvišene Rabljani papi poklonili nadaleko poznatu Rapsku tortu i od tada već imamo pisani recept. Izgrađena je u predromaničkom stilu i  više puta  nadograđivana. Više stilova gradnje  ju čine uistinu posebnom.

Već pri ulazu, pred glavnim portalom i lunetom u kojoj je smještena Pieta (XVI. st) plijeni pozornost, a unutrašnjost katedrale krasi veliki broj slika, kipova i relikvija, od kojih se posebno ističu ciborij iznad glavnog oltara,  korske klupe,  bizantska ikona, slika Uznesenje Marijino i kip sv. Kristofora, zaštitnika otoka Raba.

- sadržaj se nastavlja -

 

U srednjem vijeku se prikaz sv. Kristofora mogao naći na ulazima u mnoge crkve i na gradskim vratima jer se vjerovalo da tko pogleda lik sveca taj dan neće umrijeti i može putovati bilo gdje pod zaštitom sveca. U mnogim crkvama svijeta završile su relikvije ovog sveca. Svečeva ruka se nalazi u Šibeniku, a lubanja u Rabu. 

Dan sv. Kristofora,  09. svibnja se slavi kao posebni dan na otoku Rabu,  a naziva se Dies Victoriae (hrv. Dan pobjede).

Prema pučkoj legendi grad su u 11.stoljeću napali Normani. Opkoljeni građani Raba su na gradske zidine izložili relikvije sv. Kristofora nakon čega su Normani odustali od opsade.  Sveti Kristofor je  spasio Rabljane još dva puta i od opsada Ugara. 

Tijekom stoljeća biskupi su zabilježili više čudotvornih spasenja po zagovoru sv. Kristofora na Rabu.  

U teškim vremenima naše borbe protiv turskih osvajača i Rab ima zaboravljenog junaka koji je toliko puno značio za čitavu Europu.  Rabljanina Nikola Spalatina. Junaka koji je neposredno prije Lepantske bitke otkrio i dojavio položaje turskih brodova u luci Lepantu, što je bilo presudno za pobjedu. Ukratko - radi se o prvoj pobjedi kršćana nad turskom morskom flotom koja je do tad bila nepobjediva i doslovno strah i trepet svih mediteranskih zemalja. 

U ovoj bitci sudjelovalo je, uz ostale Europljane čak  oko osamsto Rabljana od kojih je petsto poginulo, a da nije bilo vijesti Nikole Spalatina, Turci bi opkolili našu flotu i uništili je. Bila bi to katastrofa za cijeli kršćanski svijet Sredozemlja i Jadrana.

Još jedan  osebujni Rabljanin bio je svakako  Markantum de Dominis,  čovjek koji se sukobio s klerom,  odrekao se titule splitskog nadbiskupa,  prvi Hrvat koji je doktorirao na Cambridgeu, prvi   znanstvenik koji je tumačio pojavu duge (priznanje mu odao sam Newton), objašnjavao  uzrok plime i oseke mora utjecaj Sunca,  ali i proglašen heretikom od strane tadašnje Inkvizicije.  U Engleskoj dobija i naslov Milorda te  imenovan Windorskim dekanom, no odbijao mjesto nadbiskupa Yorka jer u sebi ostaje vjeran svojoj vjeri. 

Poseban je ovo otok, s bogatom tradicijom, kulturnom baštinom i prirodnim ljepotama. Osim poznate Rapske fjere, plesova tanac i pojka, ističem zavjetno hodočašće na blagdan Križi  u travnju, a koje se održava od 15. st.,  doba kuge, a kojom su Rabljani isticali da ih samo Bog može spasiti od smrti. Svečanim ophodom u travnju se iz crkve sv. Andrije donosi slika Rapske Gospe i izlaže u crkvi sv. Marije.

Moram napomenuti da Rab svojim bogatstvom i ljepotama uistinu traži da ga upoznate i doživite u potpunom ugođaju, a ovaj tekst je samo kratak prikaz otoka o  kojem bi mogli pisati puno duže tekstove. 

 

Hvala kolegici, licenciranom turističkom vodiču iz  Raba, Snježani Gulić,  bez koje bi mi bilo jako teško napisati ovaj tekst. Kao i uvijek, ističem da  emociju i znanje o svim skrivenim pričama Raba mogu prenijeti upravo kolege lokalni turistički vodiči.  Zahvala i Draženu Kaspreku i Darki Šćerbe Haupt na prekrasnim fotografijama.

 

Pri kraju opisa ovog lijepog grada, vraćam  se na početak ovog članka.

Nakon posjeta  pape Aleksandra III u 12.st.  i višestoljetnog razdoblja u kojem su Hrvati hrabro i ustrajno branili kršćansku Europu, prvi papa koji je posjetio Hrvatsku bio je naš voljeni papa sv. Ivan Pavao II.

 

 

Ovaj kratki pogled u prošlost dokaz je upravo Božje providnosti koja nas je očuvala i pomogla nam da ostvarimo ono što nam je tisuću godina bilo nezamislivo - svoju domovinu. 

 

 

Hrvatska kulturna baština

 

 Foto: DPCM/Dražen Kasprek/Darka Šćerbe Haupt

 

Autor: Kristina Nuić Prka

 

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. 

 

 

 

 

Kristina

hrenfrdeituk

Trenutno posjetitelja

Imamo 299 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
U drugom krugu predsjedničkih izbora biti će:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:
DOMOLJUBNI PORTAL - 2019 - CrneMambe.hr