Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

KULTURA

LJEPOTE HRVATSKE
Templari, Dora i grofovi Pejačević u srcu Slavonije
NAŠICE, grad prelijepih krajolika i plemenitaške povijesti
 

Našice

 

Ljepote Hrvatske: piše Kristina Nuić Prka

 

 

 Našice

 

Prvi put  u pisanim izvorima Našice se spominju u 13. stoljeću. U srednjovjekovnim ispravama nazivaju se: Nolko, Nolche, Negke, Nexe, Nekche (mađarski), Naschitz (njemački), Vesice i Nesice.

 

Svjetovni gospodari Našica  bili su i David Lacković, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski i iločki knezovi Ujlaky. 

...

Crkveni utjecaj imali su templari nedaleko Našica. Tri kilometara od centra Našica, templari su  početkom 13. stoljeća izgradili romaničku crkvu sv. Martina, jedinu potpuno sačuvanu templarsku crkvu u Hrvatskoj koju preporučujem posjetiti (ivanovci i franjevci). 

Upravo ova crkva izvor je mistike koju čuvaju Našice.  Na svom su vrhuncu bili iznad zakona,  slobodno  su putovali Europom, bili posebna  država unutar države. 

 

Našice, crkva sv. Martina

 

 

Upravo uz templare se vežu brojni mitovi i legende,  od petka 13-og do mita da su templari na nepoznatu lokaciju sakrili Sveti Gral, Kovčeg saveza i ogromno blago.  Tko zna, možda se kriju upravo u okolici Našica...? 

Nakon ukinuća  templarskog reda, Crkvu i posjed naslijedili su ivanovci, a nakon osvajanja Osmanlija,  o crkvi i posjedu brinu se franjevci.  Crkva  je kao  spomenik nulte kategorije stradala i tijekom Domovinskog rata.  

Našice su bile pod Turcima u 16. i 17.stoljeću. U 18. stoljeću  našički posjed kupuju grofovi Pejačević i drže ga sve do 1945. godine.

 

U Našicama možete uživati u lijepoj prirodi pri čemu  ističem jezero Lapovac,  kao i zoološki park Bizik.  

 

Našice

 

Nezaobilazan je klasicistički dvorac obitelji Pejačević,  jedna je od najljepših građevina u ovom kraju.

 

Našice - dvorac Pejačević

 

Grofovska obitelj Pejačević je bila jedna od najuglednijih i najznačajnijih obitelji koja je snažno utjecala na povijest Slavonije, ali i Hrvatske.

Pejačevići su titulu grofova  dobili u 18.stoljeću, a podijeljeni su na tri obiteljske grane (našičku, rumsko-retfalačku i virovitičku).  

Niz znamenitih osoba bili su dio ove obitelji.  Najpoznatiji članovi su hrvatski banovi Ladislav i njegov najstariji sin Teodor te prva hrvatska skladateljica Dora Pejačević. Ladislav je bio utjecajan hrvatski političar koji je sudjelovao 1868. u sklapanju Hrvatsko-ugarske nagodbe. Nakon što je Ministarsko vijeće u Beču zaključilo da će dvojezični hrvatsko-mađarski grbovi u Hrvatskoj ostati, bez obzira na protivljenje hrvatskog državnog vodstva, podnio je ostavku.  

Teodor Pejačević je sudjelovao  kao hrvatski ministar u ugarskoj vladi. Kao i njegov otac, napustio je banski položaj, i to nakon spora koji je nastao s Mađarima kad je dao skinuti mađarske natpise sa zgrada državne željeznice. Obojica su se borila za uporabu  hrvatskog jezika

Dora, najstarija kćerka grofa Teodora, preminula je u dobi od samo 37 godina. Poznata kao velika dobrotvorka, umjetnica koja je svojim stavovima rušila predrasude i uzance,  ostavila je neprocjenjivo glazbeno bogatstvo. Iza nje je ostao dragocjen opus od 57 djela, od kojih mnoga nisu objavljena, ali se čuvaju njihovi rukopisi. Upravo u čast Dori Pejačević se i  hrvatsko natjecanje za pjesmu Eurovizije naziva Dora.  

Veliki je značaj ove obitelji u razvoju grada Našice.  Uz sve lijepe građevine i povijesni značaj upravo je povijesni meni obitelji Pejačević i gastrobrend Našica.

 

U velikom našičkom  perivoju se  nalaze dva dvorca grofova Pejačević: veliki i mali dvorac. 

U velikom dvorcu se živjelo do 1943. kada je  u njemu smještena njemačka vojska. Od 1945., kada je nacionaliziran,  dvorac se koristio u različite svrhe: od vojarne, škole i vrtića do sjedišta državne uprave i različitih udruga. 

 

Našice

 

Danas su u dvorcu nalaze Zavičajni muzej, Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica, Gradska glazba i HKD Lisinski. U Zavičajnom muzeju smještena je Knjižnica Pejačevića kao stalni postav, u kojoj se, uz sačuvane originalne reprezentativne hrastove ormare i knjige, nalazi i dio namještaja. 

U gradu se nalazi i  neogotička kapela Uzašašća Gospodnjeg poznatija kao grobna kapela obitelji Pejačević  iz 19. stoljeća,  koju je projektirao čuveni arhitekt Herman Bollé, a među kojima su i  grobovi hrvatskih banova Ladislava i Teodora Pejačevića.  Grob  skladateljice Dore Pejačević se nalazi izvan obiteljske grobnice,  u skladu s Dorinom željom.  

 

Našice

 

 Vrijedi posjetiti gotičko barokni franjevački samostan i župnu crkvu sv. Antuna Padovanskog, zaštitnika Našica, barokiziranu u 18. stoljeću.  Crkva ima sedam oltara, vrijedne barokne orgulje i dvije kripte. 

Veliki je značaj franjevaca za kulturu i povijest Našica. Došli su u 13 st.  i bili uz narod pod turskom vlašću.  Knjižnica je proglašena kulturnim dobrom,  a među brojnim vrijednim knjigama valja istaknuti deset jako dobro očuvanih inkunabula (prve tiskane knjige u svijetu).

 

Našički Židovi dolaze krajem 18.st.  Puno su pridonijeli hrvatskom narodnom preporodu i razvitku kulturno-društvenog života osnivanjem i aktivnostima u  Obrtničko-radničkom društvu, Učiteljskom društvu, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu kao i sportskom društvu Hrvatski sokol. Veliku  ulogu su imali i u gospodarstvu (drvna industrija u Đurđenovcu, Našička štedionica, promet). 

Tijekom 19. i 20. stoljeća na poziv obitelji Pejačević u ovaj grad doseljavaju  i slovačke te  obitelji  njemačkog porijekla dajući snažan kulturno-civilizacijski pečat Našicama i učinivši ga snažnim izvorom europske civilizacije.  O strašnim progonima istih nakon  1945. godine ne priča se puno.  

 

Kulturu, tradiciju i običaje ponosno čuva Matica slovačka Našice. Našički Slovaci prepoznatljivi su po tematskom prikazu slovačkih običaja, poglavito božićnih, uskrsnih i jesenskih.  Pokrenuli su i drotarsku (žičarsku)  radionicu koja je za sada i jedina takve vrste u Hrvatskoj,  a djela uistinu umjetnička. 

 

 

Tijekom Domovinskog rata u Našicama se nalazila i vojarna JNA,  pa je grad bio u velikoj opasnosti,  s velikim materijalnim oštećenjima jer se nisu birali vojni,  civilni ni religijski objekti ,  no brzo je oslobođen zahvaljujući  udruženim obrambenim snagama Zbora narodne garde, specijalne policije i Odreda narodne zaštite našičke i susjednih općina dana 21. rujna 1991. godine.  

Taj dan  su hrvatski branitelji uspjeli zauzeti vojarnu, postaviti hrvatsku zastavu na nju i oslobodili grad. U borbama su poginula trojica hrvatskih branitelja.  21.rujna se slavi kao Dan oslobođenja Našica od JNA. Nakon oslobađanja grada  ustrojena je 132. našička brigada Hrvatske vojske koja je dala veliki obol u obrani istočne Slavonije.  

 

Danas je ovo miran,  šarmantan grad, s lijepim krajolicima i dragim ljudima i jednom pomalo neobičnom,  poznatom manifestacijom pod nazivom Dani "Slavonske šume" koja traje tri dana u rujnu i već je postala tradicijom. Uključuje bogat  zabavni i gastronomski program kao i natjecanja u sječi drva i streličarstvo.  

 

Upoznajte Našice, srce Slavonije!

 

 Drugi upravo čitaju...
 

 

 

 

 

Hrvatska kulturna baština

 

 Foto: 1. DPCM / wikimedia / TZ Našice

 

Autor: Kristina Nuić Prka

 

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. 

 

 

 

 

Kristina

hrenfrdeituk

Trenutno posjetitelja

Imamo 254 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
Budućnost Hrvatske je u rukama:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:
Udruga 'Crne Mambe' - 2019. - crnemambe.hr
Click to listen highlighted text! Powered By GSpeech
X

Ups!

nedozvoljeno kopiranje sadržaja