S izdvajanjem 2,16 posto BDP-a za obranu u 2021. godini Hrvatska je ispunila cilj u ulaganju najmanje 2 % BDP-a u obranu.

Riječ je o obvezi povećanja izdvajanja za obranu do 2024. godine na što su se države članice NATO-a obvezale 2014. godine.

...

Uz to, cilj NATO-a je da ulaganje u opremu iznosi najmanje 20 posto obrambenog proračuna. Hrvatska je prošle godine premašila i taj cilj i za opremanje izdvaja 30,6 % obrambenog proračuna.

Ministar obrane Mario Banožić rekao je da je Republika Hrvatska, kao odgovorna članica NATO saveza kontinuiranim povećanjem obrambenog proračuna dosegla zadani cilj od 2.16 % BDP-a izdvajanja za obranu. „Modernizacija i opremanje Hrvatske vojske i podizanje standarda života i rada hrvatskih vojnika prioritet je ove Vlade i mene kao ministra obrane. Prošle smo godine donijeli stratešku Odluku Vlade o nabavi višenamjenskog borbenog zrakoplova Rafale za što sam i potpisao ugovore. To je najveće ulaganje u Hrvatsku vojsku u posljednjih 30 godina i ono će znatno pridonijeti zračnim sposobnostima Saveza. U Hrvatsku su stigla i prva dva helikoptera Black Hawk, nabavljamo oklopna vozila pješaštva Bradley za kopnenu vojsku, a grade se i obalni ophodni brodovi za mornaricu. I dalje ćemo nastaviti ulagati u sve grane Hrvatske vojske. Upravo ulaganjem u vlastite sposobnosti za obranu, Hrvatska pridonosi jačanju i NATO-a i Europske unije“, istaknuo je ministar obrane Mario Banožić.

Važnost saveza prepoznali su i Hrvatski građani koji su se u ispitivanju koje je naručio NATO izjasnili kako bi ih 67 % glasalo za članstvo u Savezu tek je 13 % građana bilo protiv članstva.

Da je članstvo u NATO-u jamac sigurnosti i da smanjuje vjerojatnost napada trećih zemalja smatra 69 posto građana Hrvatske.

Inače, ulaganje u obranu 2014. iznosilo je 1.82 % BDP-a, 2015. 1.76 %, 2016. 1.60 %, 2017. 1.64 %, 2018. 1.55 %, 2019. 1.61 %, 2020. 1.71 %, 2021. 2.16 %.