UCM

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (HMDCDR) obilježio je veliki jubilej - 20 godina arhivskoga i znanstveno-istraživačkog rada, a tim je povodom održana prigodna svečanost u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu.

Na obilježavanju jubilarne obljetnice bili su izaslanica predsjednika Vlade ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te bivši ministar kulture Božo Biškupić, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić, general Željko Živanović iz Ministarstva obrane i Josip Mihaljević iz Ministarstva unutarnjih poslova, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ana Filko, ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar Krunoslav Šeremet, ratni zapovjednici i predstavnici znanstvenih institucija te udruga iz Domovinskog rata.

U ime domaćina sve nazočne pozdravio je ravnatelj HDA Dinko Čutura, a prigodnim govorima uzvanika obratili su se ministrica Obuljen Koržinek, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra  Domovinskog rata u BiH Ivica Šarac te ratni zapovjednici generali Zlatan Mijo Jelić, Jozo Milićević, Damir Krstičević i Mladen Markač, a pročitani su i pozdravni govori ravnatelja Leksikografskoga zavoda i predsjednika Upravnog vijeća HMDCDR-a Filipa Hameršaka te ratnog fotografa Jadrana Mimice.

Obuljen Koržinek: Nemjerljiv doprinos u prikupljanju građe korištene pred Haaškim sudom

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je HMDCDR izrastao u središnju nacionalnu ustanovu za prikupljanje, čuvanje, obradbu i znanstveno istraživanje gradiva o Domovinskom ratu, ali i u nezaobilazno mjesto procesa stvaranja hrvatske države.

Ocijenila je da je Centar imao iznimno zahtjevnu zadaću - sačuvati povijesnu istinu utemeljenu na dokumentima, a ne na interpretacijama koje se mijenjaju s političkim i ideološkim okolnostima.

Ključna uloga ravnatelja Centra Ante Nazora bila je prvih godina u prikupljanju gradiva od vlasnika koji su za nju bili sentimentalno vezani, rekla je i dodala kako je to bilo razdoblje u kojem je Hrvatska vodila pravosudne bitke na međunarodnim sudovima kako bi se oslobodila optužbe i tako potvrdila narav Domovinskoga rata kao obrambenoga i pravednog.

Centar je, smatra, upravo u tom području dao nemjerljiv doprinos jer je prikupljena građa korištena pred Tribunalom u Haagu, uključujući i oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kao i presudi Međunarodnoga suda pravde u Haagu.

HMDCDR danas nije samo arhivska ustanova, rekla je ministrica i dodala kako je on znanstveno središte i mjesto susreta istraživača, pravnika, povjesničara i stručnjaka raznih profila, ali i pouzdana ustanova državnim institucijama, obrazovnom sustavu i međunarodnoj znanstvenoj zajednici.

Njihovi rezultati istraživanja, istaknula je, ne zadržavaju se unutar nacionalnih okvira nego postaju sastavni dio međunarodne historiografije pridonoseći boljem razumijevanju Domovinskoga rata u europskom i svjetskom kontekstu.

Po riječima Ivice Šarca, rezultati rada Centra najbolje se mogu vidjeti ako pokušamo zamisliti na što bi sličio fond znanja o Domovinskom ratu, kakav bi bio njegov status u suvremenom društvu, kakva bi bila sudbina i status hrvatskih branitelja i kakva bi uopće izgledala slika hrvatske recentne prošlosti  da nije bilo prikupljanja i stručne obradbe gradiva, znanstveno-istraživačkoga rada i nakladničke djelatnosti HMDCDR-a u proteklih 20 godina.

HMDCDR omogućio širenje istine o Domovinskom ratu

General Zlatan Mijo Jelić posebno je istaknuo ulogu ravnatelja Nazora u nastanku i tiskanju knjige Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u BiH. U toj smo knjizi obradili vojnu i političku povijest Domovinskoga rata te hrvatsko-muslimanski sukob, rekao je i dodao kako su u njoj objavljeni mnogi dokumenti koji nisu bili poznati ni hrvatskoj ni svjetskoj javnosti.

General Jozo Milićević naglasio je kako je HMDCDR omogućio širenje istine o Domovinskom ratu, objavljivanjem dokumenata koji nedvojbeno govore o tomu da je Hrvatska bila žrtva u ratu i da je hrvatski narod sam, uz veliku nesložnost međunarodne zajednice, krenuo putem osamostaljenja i stvaranje svoje neovisne i demokratske države, omogućio uvid u karakter rata.

General Damir Krstičević napomenuo je kako Centar godinama sustavno prikuplja i čuva dokumente, zapovijedi, zemljovide, izvješća, fotografije i svjedočanstva sudionika rata. Ocijenio je kako time osiguravaju da iskustva i vrijednosti Domovinskoga rata  ne ostanu samo sjećanja nego da budu trajno zabilježeno i dostupno gradivo svima koji ga žele proučavati. Kroz svoj rad pomažete međunarodnoj javnosti ispravno razumjeti karakter Domovinskoga rata, naglasio je.

General Mladen Markač istaknuo je kako je mu Centar bio najveći prijatelj u njegovim najtežim trenutcima. Ovaj Centar i njegovi istraživači bili su uz nas kada smo kao hrvatski vojnici i časnici predstavljali Hrvatsku pred Međunarodnim tribunalom u Haagu. Otišli smo u Haag unaprijed osuđeni kao najteži ratni zločinci, rekao je i dodao kako su se iz Haaga vratili kao pobjednici jer je međunarodna pravda morala priznati da su Hrvati imali obrambeni, oslobodilački i časni rat.

HMDCDR je utemeljen 2005. na zahtjev Hrvatskoga sabora kao javna znanstvena ustanova - specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnoga i znanstvenog istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata. O njegovom radu govorili su voditeljica Odjela za arhivsko gradivo Domovinskog rata Ana Holjevac Tuković i voditeljica Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata Julija Barunčić Pletikosić te ravnatelj HMDCDR-a Ante Nazor.

Nazor: Napravili smo dobar okvir za sliku povijesti Domovinskog rata

Istaknuo je kako je povodom 20 godina HMDCDR izdao publikaciju u kojoj su saželi kronologiju rada te zaključio kako su napravili dobar okvir za sliku povijesti Domovinskog rata i da su hrvatsku historiografiju obogatili djelima vrijednim za razumijevanje novije povijesti naše domovine i države.

Izrazio je uvjerenje da je sređivanje i objavljivanje arhivskog gradiva srpske strane pridonijelo boljem poznavanju uzroka velikosrpske agresije na Hrvatsku, dodavši kako je sadržaj tih dokumenata zasigurno u oslobađajućoj presudi generalima Gotovini i Markaču, ali i u članku 426 presude Međunarodnog suda pravde u Haagu, u kojem je istaknuto da su „politička vodstva Srbije i Srba u Hrvatskoj zajednički dijelili cilj stvaranja etnički homogene srpske države” te da je to bio kontekst u kojem su se događali zločini 1990-ih.

Osvrnuo se na projekt državnih stručnih skupova o Domovinskom ratu koji provode od 2008., a kojim su nastavnicima i profesorima povijesti u školama omogućili bolji uvid u izvore i događaje koje oni prenose učenicima, a u HMDCDR-u posebno su ponosni na brojna izdanja, čak 134 knjige čije su se naslovnice mogle vidjeti i tijekom svečanosti.

Nazor je zahvalio svima koji su im pomogli i s kojima su surađivali u proteklih 20 godina, posebno je istaknuo emotivne susrete s našim iseljeništvom, a ovu važnu obljetnicu, dodao je, posvećuju svim poginulima, ali i svima koji žive za ideju slobodne, suverene, pravedne, demokratske i tolerantne Hrvatske.

„Domovinski rat glavni je, ne i jedini, temelj suvremene Republike Hrvatske. Taj je temelj demokratski i slobodarski, stoga svaka proslava i svako obilježavanje događaja iz Domovinskog rata treba ostati u okvirima toga razdoblja hrvatske povijesti i uz zastavu RH. Onakvu kakva se vijori na vukovarskom vodotornju i tvrđavi hrvatskoga kraljevskog grada Knina, kojom su prekrivani ljesovi naših junaka i koje su potom uručene njihovim obiteljima. (…) To je zastava slobode, demokracije i pobjede“, poručio je Nazor te pozvao sve: „Odmaknimo se od totalitarnih režima i ideologija iz Drugog svjetskog rata i poraća i uživajmo u slobodi i demokraciji izborenoj u Domovinskom ratu. Slobodu i demokraciju te suverenost i međunarodno priznanje od demokratskih država svijeta, Hrvatskoj nisu izborili ni ustaški ni komunistički režimi!“

Kazao je kako su hrvatski branitelji i veterani Domovinskog rata i ove godine jasno poručili da ih se ne povezuje s režimima iz Drugog svjetskog rata te poručio: „Podizanje desnice u zrak u suprotnosti je s vrijednostima i ciljevima hrvatske borbe u Domovinskom ratu, a činiti to ispred spomenika na kninskom trgu znači negirati cilj i karakter Oluje kao oslobodilačke operacije. Takva glupost i sramota koristiti može samo onima koji Oluju i Domovinski rat pokušavaju proglasiti zločinačkim. Vrijeme je da svi koji to rade razmisle o tome.“

Hrvatska je demokratska i tolerantna, takva će i ostati

Osvrnuo se na nedavne i aktualne događaje vezane uz izazivanje podjela u hrvatskom društvu, kao i na, kako je rekao, uznemirujuće poruke na nedavnom tzv. „maršu antifašista“ koje u pitanje dovode postojanje hrvatskoga jezika i hrvatskoga naroda te suverenost hrvatske države i njene granice.

One koji su nosili takve poruke ne doživljavam kao političke protivnike ili suparnike, nego kao neprijatelje. Oko tih vrijednosti nema kompromisa, poručio je Nazor.

„Hrvatska je demokratska i tolerantna, takva će i ostati. Sve nacionalne manjine imaju pravo njegovati svoju kulturu i tradiciju, a hrvatska država ima obvezu omogućiti im to. Nećemo zaboraviti da su pripadnici svih nacionalnih manjina sudjelovali u obrani Hrvatske. (…) I njima dugujemo našu slobodu“, istaknuo je te dodao da Hrvatska treba beskompromisno suzbiti svaki pokušaj nasilja na ulicama, no radi suzbijanja radikalizacije društva mora inzistirati i na relevantnoj znanstvenoj recenziji sadržaja priredbi, znanstvenih knjiga i dokumentarnih filmova koji se financiraju iz državnog proračuna.

„Hrvatsko društvo miroljubivo je, ali i odlučno kad zatreba. Vjerujem da će se onaj većinski dio hrvatskih građana, ona tiha domobranska, domoljubna i antitotalitarna većina, uz pomoć države znati zaštiti od verbalne histerije o fašizaciji, ali i od subkulturnih marginalnih i zamaskiranih skupina s desnicom u zraku, koje nas navodno čuvaju od srpskih kulturno-umjetničkih društava“, kazao je Nazor.

„Mi ne želimo da se ova država izgrađuje po mjeri pobjednika, nego po mjeri istine i pravde. Također, imamo pravo željeti da se ona ne gradi po želji onih koji ju nisu htjeli, koji su se protiv nje borili i koji se protiv njezina prosperiteta i danas žestoko zauzimaju“, citirao je Nazor pokojnoga biskupa Milu Bogovića te dodao da su im te riječi vodilja u radu Centra kao javne, arhivske, znanstvene i hrvatske ustanove.

„Ponosni smo na činjenicu da je Hrvatska pobjednik u Domovinskom ratu, no povijest nastojimo pisati po mjeri izvora i na temelju provjerenih činjenica“, zaključio je Nazor te dodao: „Sloboda je čežnja vjerojatno svih ljudi na svijetu, no samo hrabri mogu je izboriti. Teška vremena uvijek su iznjedrila odlučne vođe, a narod koji ih je znao prepoznati, mogao je izboriti slobodu. Izvori o Domovinskom ratu pokazuju da su početkom 1990-ih Hrvati prepoznali i odabrali vođu, s kojim su 1995. konačno izborili slobodu, te samostalnu i suverenu hrvatsku državu - Republiku Hrvatsku.“

Na kraju se osvrnuo na rat u Ukrajini, koja i dalje trpi brutalnu rusku agresiju, i usporedio aktualnu situaciju s onom u Hrvatskoj početkom 1995., kada nam se nametao Plan Z4.

„Nažalost, međunarodni poredak mnogi bi krojili prema argumentima sile i ne bi se šteli mešati kad jači napadnu slabije, jer suprotstaviti se jačem i inzistirati na sili argumenata često znači žrtvovati vlastiti komfor, pa i život. No, da kroz povijest nije bilo takvih ljudi, svijet bi i dalje bio u robovlasničkom uređenju, a mi u Jugoslaviji“, zaključio je Nazor svoje obraćanje na svečanosti povodom jubilarne obljetnice HMDCDR-a, koju je uveličao i nastup Carinske klape sv. Matej.