Pandemija Covida nezaustavljivo mijenja sve pa i tržište rada. Izgubljena su brojna radna mjesta, raste broj nezaposlenih.

Nemoguće je procijeniti kakve će biti posljedice. No ova kriza kao i sve dosadašnje otvaraju vrata nekim drugim poslovima. Predviđa se da će samo do 2025. roboti preuzeti 25 milijuna radnih mjesta.

...

Robotska revolucija uništit će mnoga, ali i stvoriti nova radna mjesta za koja će biti potrebna prekvalifikacija. Umjetna inteligencija, digitalizacija, biometrijska tehnologija... bit će riječi koje će se sve češće čuti. Ljudi će ostati dominantni kad je riječ o upravljanju, analizi podataka, komunikaciji, zelenoj ekonomiji; osobito će sustav skrbi za starije osobe i njihovo zdravlje pružati velike mogućnosti zapošljavanja. Karte se preslaguju, a COVID-19 postao je okidač za brže promjene.

Radna mjesta potcijenjena, ali nezamjenjiva

- Ispostavilo se da su radnici koji rade na prvoj crti u fronti vrlo različito vrednovani. Dakle, medicinske sestre, poštanski radnici, radnici u trgovinama, njegovatelji - u različitim društvima različito je vrednovanja njihova neophodnost. Za njih će u budućnosti možda biti dobrih vijesti - rast plaća i priznanje posla kojeg rade, kaže Saadia Zahidi, izvršna direktorica, Svjetski ekonomski forum.

Tekstilna industrija - lančana reakcija od Australije do Italije

Mnogima je sreća okrenula leđa. Loša lančana reakcija dogodila se od Australije do Italije. Proizvođači vune i tekstilna industrija dugo će pamtiti koronavirus. Idilični prizori s australskih pašnjaka samo su iluzija. "Niske su cijene. Što možete učiniti? Cijeli svijet je u pandemiji. Ništa se ne priprema za maloprodaju, obzirom na nisku cijenu koju su kupci spremni platiti za vunu, kaže proizvođač vune iz Australije Michael Field.

- COVID je imao vrlo velik utjecaj na naše poslovanje zbog činjenice da naši kupci moraju zatvoriti trgovine na duže vrijeme. S druge strane, kupci se suzdržavaju veće kupnje tijekom sljedećih nekoliko mjeseci ili čak nekoliko godina, dodaje Silvio Botto, direktor tvrtke Lanificio Botto Giuseppe.

Uzdrmani čitavi sektori

- Pandemija je uzdrmala čitave sektore. Zračni prijevoz, turističke agencije... to su industrije koje će doživjeti velike strukturne promjene, ako se ova kriza nastavi predugo. Neke od tih tvrtki neće moći izdržati do kraja ove recesije. Stoga očekujemo da će mnogi izgubiti posao, upozorava Saadia Zahidi.

Roberta Machado je samo je jedna od milijuna Brazilaca koji su ostali bez posla. Da sve bude još gore, izgubila je i majku. Skupila je snagu, kupila staru "bubu" i pokrenula novi posao - prodavanje cvijeća. I kad nema posla, računi dolaze i treba ih platiti, a ovim poslom odajem počast i svojoj majci po kojoj sam i nazvala svoju tvrtku, kaže.

Mladi Čileanac Pedro Campos rad na burzi zamijenio je pečenjem kruha i peciva kod kuće. Otpušten je i uz pomoć supruge i obitelji krenuo u novi posao s kućnom pećnicom. Sada ima dvije i posao raste. Planira s tim nastaviti i dalje, otvoriti pekaru i osnovati vlastitu tvrtku, kaže.

Dostavljači - procvat u doba pandemije

Pravi procvat u doba pandemije doživjeli su dostavljači. To je postalo jedno od top zanimanja posvuda, pa i u Južnoj Koreji. Puno njih kaže da su kao dostavljači bolje plaćeni nego na bivšim poslovima.

Stručnjaci se slažu da je kriza izazvana koronavirusom pokazala kako više nije toliko potrebno fiksno radno vrijeme. Prednost već ima mogućnost rada na daljinu, a prilagodljivost je svakako poželjna jer tko zna što sve nosi budućnost u kojoj bi uskoro polovinu poslova trebali preuzeti - roboti. Pa bi tako čak i u vodenim parkovima prave dupine trebali zamijeniti robotizirani.