Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

KULTURA

LJEPOTE HRVATSKE
"Hrast raste sto godina, sto godina živi, sto godina umire"
Spačvanska šuma: "...dok mu bura hrašće vije..."
 

Spačva

 

Ljepote Hrvatske: piše Kristina Nuić Prka

 

 

 

'Kad se dika iz kirije vrati, on će mene darivati!' 

 

 

Šokačko sijelo

 

Šokačko sijelo,  najstarija i najveća manifestacija tradicijske kulture koja se održava od 23. veljače do 5. ožujka u Županji primamila me da napišem par riječi o tom kraju i Spačvanskoj šumi.  

 

Nalazi se u u porječju rijeka  Studve i Spačve,  u Vukovarsko – srijemskoj županiji.  U Hrvatskoj se prostire na  gotovo 40.000 hektara, a spačvanski bazen širi se i na dijelu vojvođanskog Srijema i ima ukupnu površinu od gotovo 52 tisuće hektara.

...

Čak jedna petina svih lužnjakovih šuma u Hrvatskoj nalazi se upravo u Spačvi i jedna je od najvećih u Europi. Glavne  vrste drveća u Spačvi su hrast lužnjak, klen,  poljski jasen,  obični grab i nizinski brijest. 

No  hrast lužnjak je zbog  svoje odlične kakvoće dobio u   međunarodnu tehnološkoj  kvaliteti  ime '' slavonska hrastovina ''.  Doseže visinu i do 50 m,  promjer do 2,5 m te starost i do 800 godina.   Današnja drveća u spačvanskoj šumi  imaju većinom oko 80 do 120 godina. Narodna je izreka: '

'Hrast raste sto godina, sto godina živi, sto godina umire.'' 

- sadržaj se nastavlja -

 

 Drugi upravo čitaju...
 

 

 

Slavonska je hrastovina  od davnina  poznata kao najdragocjeniji materijal u gradnji brodova

Ovo drvo je stoljećima bilo predmet izvoza u brojne europske pilane i to tolike vrijednosti da su za kupnju slavonske hrastovine bile organizirane dražbe. Pisani dokumenti svjedoče da   je već 1752. godine počelo iskorištavanje slavonskih šuma za pranje rublja. 

Tada postojećom tehnikom cijepanja hrastovih trupaca  dolazilo se do prosječnog  postotka iskoristivosti  oko 25 %  i  goleme količine hrastovine ostajale se  u šumi kao otpad. To je ponukalo  Engleze da počnu prerađivati otpatke slavonske hrastovine  za tanin. Prvu veliku tvornicu tanina  osnovali su Englezi u  Županji tijekom 19.stoljeća.  S vremenom su se počeli proizvoditi tesani hrastovi pragovi za gradnju željezničkih pruga, no i mlinovi za žito. 

I u današnjim danima posebno valja istaknuti upotrebu slavonske hrastovine u proizvodnji bačava i vina barrique  ( i to onih najpoznatijih u svijetu).  

Prvi zakon kojim su propisana  pravila o ponašanju u šumi donijela je Marija Terezija tijekom 18 st. Ljudi su živjeli od  šumarstva,  a domaći ljudi su bili kirijaši, izvlačili su drva.  

Od kirijanja se dobro zarađivalo i sve priče o eksploataciji šuma vrtjele su se - oko dukata

Znalo se da se u šumarstvu bolje zarađuje nego u poljoprivredi.  U stara vremena se govorilo: 'Kad se dika iz kirije vrati, on će mene darivati!' I dika je darivao, i to, bome, u dukatima!

Od tu i danas mnogi  dukati koji krase naše lijepe šokice.  

Svakako preporučujem posjetiti i zanimljivi,  sadržajno bogati Muzej šumarstva u Bošnjacima.  U Muzeju možete ,  na sadržajno pregledni način,  otkriti  bogatstvo tradicije organiziranoga šumarstva i razvoja šumarstva,  vidjeti alate koji s kojima se  nekada radilo i kako se radi danas. Dio Muzeja je i bogata zbirka slika Josipa Babogredca koji ju je kao svoju ostavštinu poklonio ovom malenom mjestu.  

- sadržaj se nastavlja -

 

šumarski muzej

 

Hrastove šume su privlačne i brojnim lovcima pa se razvija i  lovni turizam u okviru kojeg se organiziraju komercijalni lovovi na  vrste divljači kao što su divlja svinja,  jelen,  srna, zec,  fazan, patka,  prepelica,  guska.. 

Loviti se može šuljanjem, dočekom ili privozom lovačkim kolima, uz pratnju iskusnog lovnog osoblja.  Nakon lova odmor se nudi u lovačkim kućama.  Ne smijem zaboraviti spomenuti  autentične domaće specijalitete i jela od mesa divljači.

- sadržaj se nastavlja -

 

Spačva

 

Spačva

 

U sklopu Spačve grijeh bi bio ne spomenuti i značajni krajobraz Virovi i njegova močvarna  obilježja s karakterističnom vegetacijom i velikim brojem autohtonih vrsta riba i ptica močvarica,  kao i rijeku Studvu i mirni Bosut

Duboko u Spačvanskoj šumi uz rijeku Studvu  nekada davno,  smatra se od 10 stoljeća,  postojao  je drevni grad Zvjezdan sagrađen da bi kontrolirao prijelaz preko rijeke. U narodnim predanjima postoje mnoge priče i legende i često je povezivan sa Templarima.  

U pričama naših baka  tu su živjele šumske vile i zmajevi,  koji su terorizirali stanovnike  Slavonije ,  i vitezovi koji su se borili protiv njih,  a kao nagradu osvajali srca  princeza i ljepotica.  S njima   bi odjahali u Zvjezdangrad gdje su sretno živjeli do smrti.... 

Prema predaji,  u gradu je boravio i kralj Matijaš Korvin.  I uistinu,  2006. su tijekom probnih iskopavanja pronađene  zidine građene opekom 2,20m debljine,   čak tri arheološka sloja, što bi značilo da je Zvizdan-grad nadograđen na ranijoj utvrdi. 

Neodoljiva je i misteriozna  moć prirode,  a Spačva je svakako još uvijek u turističkom smislu  neotkriveni biser s velikim turističkim potencijalom dok je u isto vrijeme nadaleko  poznata  kvaliteta  ovih   hrastovih šuma   u tehnološkom smislu i u tom smislu i primarna  eksploatacija ovog područja.  

Tako je,  npr.  u Budimpešti slavonska hrastovina ugrađena u  Parlament , a od nje su izrađena i  vrata i prozori u Muzeju povijesti umjetnosti . Slavonska hrastovina je materijal  od kojeg su izgrađeni dijelovi mnogih  ustanova  i u Beču (Nova vijećnica, palače i brojne zgrade), kao i vrhunske violine.

Hrastova šuma Spačva bila je strateški prostor obrane ovog područja u Domovinskom ratu  i niti jedan prostor južno i zapadno od Spačvanskog bazena nikada nije pao u neprijateljske ruke.  

 Moćan je  hrast i njegova simbolika,  a  posebno zanimljiv je  značaj hrasta u staroslavenskoj mitologiji u kojoj je  hrast smatran najjsvetijim stablom te  simbolom mudrosti i snage  koje povezuje nebo i zemlju. Stablo hrasta bilo je posvećeno gromovniku Perunu.  (u staroslavenskoj mitologiji:  bog groma i munje, jedan od najvažnijih općeslavenskih bogova)  U stara vremena pod starim , velikim  hrastovima vijećali su  starješine. U mnogim slavenskim zemljama mogu se  naći   ogromna stabla hrastova koja su obilježavala grobove davnih predaka. Narod ih je osobito štovao. I grane hrasta bile su svete, pa se hrastovo lišće prinosilo bolesnicima da bi prije ozdravili.

U našim krajevima u Hrvatskoj  najpoznatiji  običaj vezan uz hrastovinu je  Badnja noć i badanj,  gorući komad hrastovog drveta – kojeg muškarac, glava obitelji,   unosi u kuću.

U nekim mjestima u Dalmaciji  mještani  još uvijek vjeruju da se hrastovo stablo ne smije posjeći i na taj način održavaju staru tradiciju. 

 U Slavoniji  ćete čuti  još uvijek u ponekim mjestima  čuti priče starih baka i djeda  prema kojima se  u krošnji hrasta skupljaju vile, a u nekim područjima smatraju ga sretnim drvetom.

Hrastove šume se nazivaju  i dubravama, a  drugi naziv za hrast je dub. Tako je  i grad Dubrovnik dobio ime po  hrastu (dubu).

...

Ovaj kratak opis najpoznatijih hrastovih šuma u Hrvatskoj i značaja hrasta na našim prostorima završiti ću s dijelom našem himne u kojem  se spominje upravo hrast.

"...dok mu bura hrašće vije...".

 

Veliko hvala Zvonimiru Stjepanoviću za pomoć pri opisu Spačvanskih hrastovih šuma.  Uvijek tvrdim da samo ljudi koji su vezani uz svoj kraj mogu prenijeti emociju svog kraja.  

Zdravi i veseli bili!

 

Spačva

 

 

Hrvatska kulturna baština

 

 Foto: DPCM / Kristina Nuić Prka / Goran Šafarek / adriaticnews.info

 

Autor: Kristina Nuić Prka

 

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. 

 

 

 

 

Kristina

hrenfrdeituk

Trenutno posjetitelja

Imamo 297 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
Budućnost Hrvatske je u rukama:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:
Udruga 'Crne Mambe' - 2019. - crnemambe.hr
Click to listen highlighted text! Powered By GSpeech
X

Ups!

nedozvoljeno kopiranje sadržaja