SVIJET KROZ POVIJEST
Svijet kroz povijest
19. rujna 1992. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda predložilo je Rezoluciju 777 po kojoj Savezna Republika Jugoslavija ne može automatski nastaviti rad u Generalnoj skupštini UN-u.
Rezolucija je 23. rujna prihvaćena, a suspendirana Jugoslavija morala je iznova zatražiti članstvo.
...
Tehnički gledano, time je Jugoslavija na neko vrijeme isključena iz rada UN-a, čime je nakon više od godinu dana pasivnosti od početka velikosrpske agresije na Hrvatsku, te potom na Bosnu i Hercegovinu, svjetska diplomacija napokon donijela odluku kojom je jasno dala do znanja službenom Beogradu da ga smatra krivcem za rat na prostoru bivše Jugoslavije.
Točno godinu dana nakon što je UN donio Rezoluciju 713, kojom je izglasan „potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji“, a što je bila gotovo pogubna odluka za napadnutu Hrvatsku, ovom odlukom Vijeće sigurnosti UN-a ispravno je definiralo isključivog krivca za ratna stradanja.
Ipak, bila je to protokolarna i dijelom simbolična odluka koja ničime nije utjecala na velikosrpske aspiracije.
- sadržaj se nastavlja -
| Drugi upravo čitaju... |
|
U tom razdoblju u susjednoj BiH rat je kulminirao na području Bosanske Posavine, a unatoč potpisanom primirju srpski pobunjenici nisu mirovali ni na teritoriju Hrvatske.
Tijekom cijelog rujna dalekometnim topništvom neprekidno je i uz velike civilne žrtve gađan Slavonski Brod, a s okupiranih dijelova zaleđa sjeverne Dalmacije Srbi su također topništvom djelovali po većim gradovima te su opetovano prijetili miniranjem brane na Peruči, iako su znali da bi time prouzrokovali opću katastrofu za sinjski kraj.
Unatoč tome što je tijekom donošenja Rezolucije 777 Franjo Tuđman u New Yorku podržao sve odluke UN-a, hrvatski predsjednik odobrio je vojne akcije koje su izvodile upravo u tom razdoblju i u kojima je cjelovito oslobođeno okupirano područje dubrovačkog zaleđa.
Štoviše, vrlo brzo započele su pripreme za nove vojne akcije kojima će uskoro biti oslobođen i prostor zadarskog zaleđa, ali i Peručkog jezera.
Autor: Tomislav Šulj
Foto: 1. DPCM/TRT
