POVIJEST
Piše: Tomislav Šulj
24. srpnja 1972., mjesec dana od ilegalnog ulaska u Jugoslaviju, svladan je otpor posljednje gerilske skupine hrvatskih emigranata, upamćenih pod nazivom „Bugojanska skupina“.
19 naoružanih gerilaca ušlo je 20. lipnja preko Austrije u Sloveniju s namjerom podizanja općeg ustanka protiv komunističkih vlasti.
...
Kod Dravograda su zaustavili kamion i prisilili vozača da ih preveze do sela Gračanice kod Bugojna. Uplašeni vozač naknadno je obavijestio policiju i nakon što je skupina bugojanskih lovaca potvrdila tu informaciju izvršena je opća mobilizacija Narodne obrane, vojne policije JNA i Teritorijalne obrane.
26. lipnja došlo je do prvog sukoba u kojem je poginulo četvero gerilaca i dvoje vojnih policajaca. Kroz dva dana kod sela Rumboci zbio se novi okršaj u kojem su gerilci likvidirali osam pripadnika JNA i nekolicinu ranili, a njima je poginuo jedan borac. Gerilci su se podijelili u tri skupine i naredne su tjedne proveli u bijegu.
No, zbog masovno organizirane potrage u kojoj je, uz pomoć zrakoplovstva, sudjelovalo više od 30 000 naoružanih ljudi, nisu imali šansu da se sakriju. Desetorica gerilaca poginulo je tijekom borbi, a devetorica zarobljenih pogubljeni su blizu Sarajeva, daleko od očiju javnosti. Jedini je bio pošteđen najmlađi, 19-ogodišnji Ludvig Pavlović, koji je osuđen na 20 godina zatvora.
Također, uhićeno je više Hrvata pod sumnjom da su pomagali gerilce pri čemu su zbog iživljavanja neki od njih preminuli.
UDBA
Istovremeno, obavještajna služba, zloglasna UDBA, provela je u inozemstvu niz likvidacija emigranata. Ubrzo su obavještajne službe počele dezinformacijama kompromitirati akciju pa je, između ostalih, plasirana teza kako je UDBA u svrhu obračuna s političkom emigracijom organizirala dolazak, ali i egzekuciju gerilaca.
Iako je prošlo više od pet desetljeća, priču o „bugojanskoj skupini“ još uvijek prate brojne kontroverze.
Stoji činjenica da su mladi idealisti, pripadnici poslijeratnog vala emigracije, okupljeni u Hrvatsko revolucionarno bratstvo, samostalno organizirali ambicioznu akciju, vjerujući krivim informacijama kako je nakon sloma Hrvatskog proljeća raspoloženje u Jugoslaviji podložno pokretanju opće pobune.
Foto: 1. DPCM/wikipedia
Autor: Tomislav Šulj
