Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

ART

Branitelji u suradnji s mladima
Umjetnici preživljavaju, nemaju posla, ali ni planove za odlazak iz Hrvatske
Veliki ciljevi projekta 'Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda'
 
Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda

 

ART

 

 

Na izložbama „Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda“ u organizaciji Udruge "Crne Mambe" i Udruge specijalne policije "Barun" iz Domovinskoga rata, osim 25 branitelja koji se bave umjetnošću i izlažu svoje radove, uključilo se i 24 mladih umjetnika koji su svojim sudjelovanjem uvelike obogatili akciju.

 

Neki od njih su Paula Banić, Ana Divković i Nikola Vudrag.

...

Paula Banić je akademska kiparica, medaljerka te izrađuje ekskluzivni nakit u plemenitim kovinama i metalima. Iako ima samo 31 godinu, dosadašnjim radom uvelike je pomogla mladim umjetnicima u Hrvatskoj i izvan nje te se zalaže za njihov izlazak iz anonimnosti. Pokretač je mnogih projekata. Trenutno priprema izložbu u Londonu.

Nikola Vudrag je kao i Paula izlagao na mnogim međunarodnim izložbama. Samo jedno od njegovih posebnih djela je najveća skulptura Nikole Tesle u svijetu (12,35 m) za "Tesla mind from the future" izložbu u Zagrebu. Kaže da je sve krenulo od šupe u kojoj je njegov djed vario. Zainteresirao se za metal, zanat, konstrukcije i umjetnost. Ima 29 godina, a prvu izložbu imao je 2005. godine te od tad niže mnoge radove, izložbe i nagrade. U tijeku su pripreme za njegovu veliku izložbu u Parizu.

Ana Divković je plaha, mirna i povučena djevojka koja obožava ljude, ali još više umjetnost koju radi. Također je sudjelovala na mnogim međunarodnim izložbama. Bavi se medaljerstvom, a 2018. godine je dobila natječaj Hrvatske narodne banke za prigodni srebrni kovani novac od 150 kuna u povodu 100. obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata, 1918. – 2018. 

Na pitanje što misli o projektu i suradnji s braniteljima Ana kaže da je najvažnije nešto pokretati: „Zahvalna sam braniteljima i za borbu u Domovinskom ratu te sve nedaće koje su prošli, ali i za ono što danas čine!“. Nikola se složio s njom i smatra da „Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda“ nastavlja kontinuitet koji se dokazuje uključivanjem mladih u projekt: „To su ljudi koji su se u ratu borili za obitelj i nas mlade. Ovakvim projektima se također bore za nas. Pružaju nam priliku. Poanta je u raznolikosti ljudi i njihovih pozicija, različitim društvima i pogledima na svijet. Svi smo uključeni, a bitan je pogled na budućnost, a ne prošlost.“. Paula se nadovezala: „Ne mogu reći da ne postoje inicijative. Postoje. No, ovo s braniteljima je ipak nešto posebno. Daje drukčiju perspektivu. Involviranjem mladih umjetnika dobivamo uvid u život branitelja. Obje strane djeluju poticajno. Mi se još bolje upoznajemo s Domovinskim ratom, počinjenim strahotama i ljudima koji su bili na ratištu kako bi oslobodili Hrvatsku, a oni dobivaju radnu terapiju. Širi karakter pruža i sam humanitarni rad svih nas te osvještavanje. Nije to samo umjetnost zbog umjetnosti. Zbiva se puno plemenitija stvar koja pruža veliku mogućnost da se djeluje na širu javnost.“. Paula Banić na ovaj projekt gleda vrlo pozitivno zbog truda koji se ulaže od strane branitelja, ali i mladih umjetnika: „Kad-tad će javnost to prepoznati. Cijela ova poruka je snažna i jaka. Uvjerena sam da ćemo doprijeti do ljudi jer radimo ono što volimo, radimo sa srcem. Jedino komplicirano je što smo još uvijek svi u poziciji volontera.“.

- sadržaj se nstavlja -

 

 

Ana i Nikola kažu da su sretni jer rade ono što vole, no Ana osjeća i nekakvu odgovornost: „Mislim da je ovo baš ono što trebam činiti. Vjerujem u neki razlog zašto sam baš ovdje. Ipak, prije je sve bilo drukčije. Moji baka i djed su živjeli u Hrvatskoj od svog umjetničkog rada i nisu morali preživljavati. Tako da mislim da se prvo u umjetnosti vidi šteka li nešto.“

Nikola svoju situaciju gleda kao izazov. Što je zanimljivije i izazovnije njemu je i bolje, a onako je kako sami odlučimo da će biti: „Ako te ne doživljavaju onda napraviš toliko veliko da te više ne mogu ignorirati!“

Paula kaže da je indiferentno sretna: „Ne možemo se žaliti jer ipak još uvijek radimo ono što volimo. Mnogo je oni koji rade na kiosku, a htjeli su biti odvjetnici. No, ovo nije jednostavno. S ljudima je teško, a ne s materijom. Tako da sam na neki način i nesretna još od srednje škole.“. Htjela je oduvijek otići u inozemstvo: „Balkan nije podneblje u kojem mogu ispuniti sve potencijale koje imam. Onemogućeni smo. Stalno u nekakvom grču, a vrijeme ide.“. Banić je komentirala kako mladi umjetnici da bi radili ono što žele, moraju raditi za nekog drugog. Po njenom mišljenju to nije dovoljno za realizaciju svih zamisli i želja. Smatra da se prvo mora razbiti ona najgora premisa – osvijestiti i obrazovati ljude kako bi uopće mogla postojati mogućnost za konzumaciju umjetnosti. Vjeruje da se može stvoriti novi kulturni vizualitet koji se izgubio zadnjih 30-40 godina. Nikola je nadodao da je baš umjetnost ta koja može preživjeti pesimizam života.

Sebe nazivaju „FIDEM-ovcima“. Sudjelovali su na istoimenoj najprestižnijoj međunarodnoj izložbi medalja koja se održava u preko 40 zemalja diljem svijeta. Imaju mnoga priznanja i postignuća, a uglavnom ciljaju na izlaganje svojih radova izvan Hrvatske. Kao i mnoga druga zanimanja, umjetnost je također područje koje ne zadovoljava potrebe mladih te oni odlaze u inozemstvo ili svoje radove spremaju u ladice i bave se onime što će im ipak pružiti kruh. Barem koricu. Jer tako funkcionira sustav u Hrvatskoj. Zadovoljava najuže potrebe. No, nije to tako samo s mladima.

 Život slobodnog umjetnika u Hrvatskoj teško se može nazvati životom. Preživljavanjem možda. Uglavnom umjetnici poput grafičara Brune Kokota, rade kao profesori ili se bave nekom drugom djelatnošću, a svojim umjetničkim radom bave se koliko stignu, sa strane. Kokot smatra da je njegova primarna uloga biti umjetnik, a tome se u budućnosti i nada. Diplomirao je 1989. u klasi velikog profesora Miroslava Šuteja. Stao je na branik Hrvatske već na samom početku Domovinskog rata te je i tada u svakoj prilici crtao po zidovima komadićem ugljena koji bi našao na ratištu. Zvanje profesora smatra pozivom koji nije želio odbiti zbog poznate uzrečice: „Nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati“. Vodi se prema mišljenju da mladima trebaju kvalitetni profesori koji su voljni naučiti ih svemu što i sami znaju, te se time nije htio baviti usputno jer je ulogom profesora prihvatio biti primjer svojim učenicima. No, unatoč svemu  ipak zavidi kolegama koji žive od svojega rada. Na njegovo viđenje nadovezao se i dr.sc. Enes Quien, prof., čiji su život, školovanje i znanje prepuni iskustva i teško ih je usporediti.

Quien kao profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu smatra da radi plemenit posao.  Gleda ga kao životnu misiju, a bavi se također i likovnom kritikom te je osnivač i dugogodišnji urednik Art magazina Kontura. Njemu je predavati i odgajati učenike i studente zadovoljstvo jer poznaje svijet, umjetnost, odnosno povijest još od samih početaka čovječanstva. Njegovo mišljenje je da se umjetnici u Hrvatskoj odlučuju raditi kao profesori zbog sigurnosti: „U Hrvatskoj je najteže biti slobodni umjetnik, nemaš kruha za jest. Svi se okrenu dizajnu, fotografiji… Od prodaje slika i skulptura ne mogu živjeti. Koji je razlog tome? Ne postoje tržišta, zemlja je premalena i nedovoljno bogata, premali je broj kolekcionara, stanovništvo je neobrazovano, ne poznaje, ne razumije i ne cijeni umjetnost da bi istu i kupovali. Mladi iz tog razloga sve više odlaze van. Sve je manje kulturnih rubrika, sve se manje prostora daje likovnim kritikama… Posla nema.“.

- sadržaj se nastavlja -

 

 

 

S početkom akcije „Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda“ Quien je pozicioniran kao autor koncepcije i izbornik umjetnika jer poznaje branitelje koji se bave umjetnošću. Sve je počelo s Damirom Medvešekom i Marijanom Zajecom Ko-Zeom, a na zadnjoj izložbi je predstavljeno 25 umjetnika, sudionika Domovinskog rata: Damir Brčić, Robert Budor, Hamo Čavrk, Damir Facan-Grdiša, Tomislav Fazekaš, Ivan Ivoš Iči, Dalibor Jelavić, Duje Jurić, Anto Jurkić, Branko Kelčec, Bruno Kokot, Vatroslav Kuliš, Marin Marinić, Vladimir Meglić, Zoltan Novak, Davorin Radić, Zlatko Šolc, Antun Boris Švaljek, Vladimir Vrljić Ankin i Ivan Domagoj Vuco. Izložen je rad poginulog umjetnika i branitelja Domagoja Gabrića.

Paula Banić i Morgan Matijević su prvi djelovali u projektu, a nisu sudionici Domovinskog rata. Posebna gošća izložbe je umjetnica Vesna Peko-Luketić koja živi u Australiji.

Quien vrlo važnim smatra suradnju s Paulom Banić koju gleda kao izvrsnu medaljerku, kiparicu, ali i organizatoricu. Paula je u kontaktu s mladim umjetnicima te je izbornica svih koji su uključeni u projekt: Ivan Nestić, Josip Rončević, Branimir Brnin, Mirko Marušić, Nikola Vudrag, Ana Divković, August Popijač, Petar Popijač,  Sara Zidarić, Georgette Yvette Ponte, Jelena Ivančić, Luka Krešimir Stipić, Ivan Barun, Adrian Marok, Petar Čujo, Ida Blažičko, Lucija Žuti, Tara Beata Racz, Diana Zrnić, Lucija Marin, Ana Penić, Mateja Vukelić i Lorena Tulić.

Svi umjetnici birani su prema kvaliteti svojih radova, oni koji su imali zrele i lijepe završne radove. Na izložbama će se radovi izmjenjivati i nadopunjavati, a cilj je ove godine radove izložiti u Zagrebu, no onda ići prema inozemstvu.

Isto je rekao i kipar Marijan Zajec Ko-Ze koji je u suradnji s Udrugom „Crne Mambe“ bio i prije ovog projekta. Izradio je bistu pokojnog heroja Domovinskog rata, bojnika Dragutina Naglaša izloženu u Lepoglavi. Svoje radove izlaže u velikim svjetskim metropolama poput New Yorka, Miamija, Beča i mnogim drugima. Izložbe „Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda“ vidi kao povezanost branitelja, mladih umjetnika, ali važnim smatra i mjesta na kojima se izložbe mogu doći pogledati jer to su svetišta i dvorci u Hrvatskoj koji su također izgubili na važnosti, zanemareni su baš kao i likovna umjetnost. Izložbe su pokazatelj da branitelji ipak nisu onakvi kakvima ih javnost vidi, već su se borili za Hrvatsku u ratu, a danas su normalni ljudi koji se također bore za svoje potrebe, za obitelj, mlade i svoju domovinu na razne načine.

Morgan Matijević je dao značajan primjer zaključka cijele ove priče: „Na otvorenju izložbe u Kloštru Podravskom jedno dijete je prodavalo domaće kiflice. Ta kiflica meni znači više od milijuna i milijuna kuna!“. Time ostavlja važnu poruku. Cijeni svaki rad i trud bez obzira o čemu se radilo, a novac je manje važna stvar. Matijević se bavi audio-vizualnim medijem, a od 2015. godine odlučio se profesionalno baviti fotografijom. Fotoaparat je njegov ispušni ventil, ljubav i užitak te vjeruje da bi se branitelji, ali i svi drugi, trebali okušati nekom vrstom umjetnosti. Bilo kistom, riječima ili fotografijom, umjetnošću bi možda oslobodili jedan dio sebe bez obzira na mogućnost ili nemogućnost da od iste imaju nekakvu financijsku korist.

Kako je već spomenuto, „Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda“ je braniteljska akcija u koju su uključeni mladi umjetnici te je djelovanje poticajno s obje strane. U početku su organizatori razbijali predrasude o braniteljskoj populaciji, odnosno dokazali da oni nisu samo propalice, alkoholičari i povlašteni ljudi u Hrvatskoj. Danas razbijaju predrasude i o mladima jer oni uključeni u ovaj projekt nisu jedni od onih koji odustaju od svojih snova i odlaze, već i dalje ovdje ulažu svoj trud, rade što vole i bore se. Vincent Van Gogh je rekao: „Veliki umjetnik nikada ne vidi stvari onakvima kakve jesu. Kad bi ih vidio takvima, više ne bi bio umjetnik“. Dakako, velika je nada da će javnost prepoznati želju za uspjehom, te napokon cijeniti ono neprocjenjivo - umjetnost.

- sadržaj se nastavlja -

 

 

...

Udruga ratnih veterana „Crne Mambe“ i Udruga specijalne policije „Barun“ ovim putem se zahvaljuju na pomoći pri organizaciji izložba „Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda“:  Ministarstvu  branitelja, Krapinsko-zagorskoj županiji i županu gosp. Željku Kolaru, načelniku PU krapinsko-zagorske županije gosp. Darku Caru, ravnatelju prve veteranske bolnice u Zaboku gosp. Tihomiru Vančini, djelatnicima dvorca Veliki Tabor i dvorca Oršić, Općini Posedarje i Marinu i Marjani Bolić, načelniku Općine Kloštar Podravski gosp. Siniši Pavloviću, svetištu i rektoru svetišta Marije Bistrice Domagoju Matoševiću, gradonačelniku grada Oroslavje gosp. Emilu Gredičaku i djelatnicama gradske knjižnice Oroslavje te kaštela Grobnik.

Velike zahvale i gđi. Kristini Pavlović na volontiranju i vođenju otvaranja izložbi, gđi. Sandri Bagarić i gosp. Darku Domitroviću, gosp. Jurici Vugreku, klapi Bistrica na muzičkim nastupima, firmi Etigraf d,o,o i gosp. Branimiru Knezu na doniranim  proizvodima, obrtu za proizvodnju vina Čobanković, vinariji Krauthaker d.o.o., vinariji Micak iz Marije Bistrice, PZ Pošip iz Čara na Korčuli, vinariji Zadro d.o.o., PZ Trs iz Iloka, podrumu Vineda d.o.o., PZ Pleševica Jastrebarsko, vinariji Kos&Jurišić, vinariji Petrak d.o.o Kutjevo, vinariji Feravino, vinariji Enjingi, vinariji Ivan Katunar, vinariji Miličić, vinariji Novak, obrtu za trgovinu i morsku akvakulturu Daga i Studiju-Morgan d.o.o.

 

 

ART - Ljepote Hrvatske - UCM

 

 

 

 Foto: DPCM/Davor Gorupić - Ris

 Autor: Lorena Tulić

 

 

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

 

UCM

Harley-Davidson Zagreb

hrenfrdeituk

TOP AUDIO

Trenutno posjetitelja

Imamo 494 gostiju i nema članova online

A- A A+
  • Pomoć oboljelim braniteljima
  • Podrška radu Udruge
Budućnost Hrvatske je u rukama:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Pomoć braniteljima i njihovim obiteljima

Udruga 'Crne Mambe' - 2019. - crnemambe.hr
Click to listen highlighted text! Powered By GSpeech
X

Ups!

nedozvoljeno kopiranje sadržaja