Novosti iz svijeta

U Grudama su položeni vijenci i zapaljene svijeće na grob Mate Bobana, prvog hrvatskog predsjednika tog entiteta osnovanog 28. kolovoza 1933. Republici je prethodila Hrvatska zajednica Herceg Bosna, utemeljena 18. studenog 1991., istoga dana kada je pao Vukovar u Hrvatskoj.

...

Poslijepodne i navečer u Mostaru će se održati svečanost i položiti vijenci pred spomenik poginulim hrvatskim braniteljima.

Ratni ministar u vladi Herceg Bosne Vladimir Šoljić izjavio je kako se tadašnje hrvatsko vodstvo 1993. odlučilo na uspostavu entiteta kako bi proveli u djelo Owen Stoltenbergov mirovni plan o uređenju BiH kao unije triju republika.

Dodao je kako je hrvatska strana u BiH prihvaćala sve mirovne planove kako bi se rat što prije okončao, što nije bio slučaj s bošnjačkom ili srpskom stranom.

Odbacio je tvrdnje kako je Herceg Bosni presuđeno kao političkom projektu na suđenju nekadašnjim dužnosnicima bosanskohercegovačkih Hrvata pred Haškim sudom (ICTY).

"To su nečije želje i manipulacije. Po mom mišljenju, čudna je sama presuda, a napose tumačenje te iste presude. Naime, suci koji su donijeli presudu vrlo su jasno istaknuli kako je riječ o pojedinačnoj presudi. A o kolektivnoj presudi ili kolektivnoj krivnji nema ni govora", kaže Šoljić.

Ustvrdio je kako tadašnji Zagreb nije vršio pritiske na vodstvo Hrvata da utemelji Herceg Bosnu niti da sudjeluje u podjeli zemlje. Iznio je detalje jednoga od sastanaka na kojemu je tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman ocijenio da je BiH strateški interes Hrvatske.

"Osobno sam bio nazočan sastanku malog broja ljudi na kojemu je Tuđman eksplicitno rekao da je opstanak BiH u kojoj Hrvati imaju jednakopravnost apsolutni interes Republike Hrvatske. Tu nema dvojbe. Tvrdim da je stav Tuđmana bio da BiH mora opstati s ravnopravnim Hrvatima", dodao je Šoljić.

ICTY je u studenom 2017. osudio šestoricu vojnih i političkih čelnika Hrvata u BiH na visoke kazne zatvora zbog zločina nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu u BiH 1993-94.

Jedan od njih, general Slobodan Praljak, u sudnici je izvršio samoubojstvo trovanjem pošto mu je UN-ov sud potvrdio kaznu od 20 godina zatvora.