Hrvatska sluganska politika prema manjinama na razini parlamentarne demokracije značajno odstupa od europskog standarda. Ponajviše zbog posljedice velikosrpske ekspanzionističke politike, dugogodišnje stigmatiziranje Hrvata kao genocidnog naroda, naslijeđe jugoslavenske komunističke ideologije bratstva i jedinstva koje podgrijava i živim održava Socijaldemokratska partija (SDP) kao platformu za velik broj vlastitih glasača, te uz ogromnu cijenu osigurava vlastiti politički opstanak utemeljen na "etničkoj ravnopravnosti", a u stvari na diskriminaciji većinskog hrvatskog naroda.
Podaci o udjelu manjina u parlamentima, službeno objavljeni od ECMIa (European Centre for Minority Issues).
• Austrija (8,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Belgija (58% Flamanci + 31% Valonci + 11% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
• Bugarska (23,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Hrvatska (9,6% manjina, 8 rezerviranih mjesta u parlamentu)
• Cipar (77% Grci + 18% Turci + 5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu osim podjele 70:30 Grci:Turci)
• Češka Republika (37,5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Danska (10,4% manjina, 4 rezervirana mjesta u parlamentu)
• Estonija (31,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Finska (6,6% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
• Mađarska (7,7% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Italija (6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Latvija (38,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Litva (15,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Luksemburg (36,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Malta (4,8% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Nizozemska (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Poljska (3,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Rumunjska (16,6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Slovačka (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Slovenija (16,9% manjina, 2 rezervirana mjesta u parlamentu)
Članak 15. Ustava, "Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor", pa posljedični Članak 19. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Članak 17. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor stvaraju nered na hrvatskoj političkoj sceni.
Zbog navedenih zakona imamo manjince po profesiji koji navodnom borbom za prava vlastite etničke skupine, a u stvari često iz vlastitih interesa, povećavaju međuetničku netrpeljivost i nebrojeno puta viđeno ucjenjuju aktualnu političku Vlast odabranu od strane većine (hrvatskog naroda).
Na ovo je moguć samo jedan odgovor... odmah čim se skupi dvotrećinska većina zastupnika, neopterećenih sitnim interesima, uskladiti parlamentarna prava hrvatskih manjina s europskim standardima.
Photo: 1. Ipess.rtl.hr
Autor: Guido Hornik
