UCM

DPCM

ZDRAVLJE

Na liječenje dijabetesa Hrvatska troši 2,5 milijardi kuna godišnje.Troškovi liječenja šećerne bolesti tipa 2 u Hrvatskoj iznose oko 2,5 milijarde kuna godišnje, odnosno 11,5 posto proračuna HZZO-a, a 86 posto tog novca odlazi na liječenje komplikacija.

Hrvatska pripada grupi zemalja s visokim rizikom za nastanak dijabetesa tipa 1 kod djece i mladih, od čega godišnje oboli 130-ero djece. Zato je iznimno važno kontinuirano raditi na povećanju svjesnosti o dijabetesu, kako bi se potaknule pozitivne promjene na tri glavna područja - otkrivanje, sprječavanje i upravljanje šećernom bolešću.

Kampanja borbe protiv šećerne bolesti prepoznatljiva je po logu "Plavi krug", koji je od 2007. postao simbolom svjesnosti o šećernoj bolesti. Na Svjetski dan šećerne bolesti plavom bojom bit će osvijetljene zagrebačke fontane te HNK u Osijeku, Rijeci i Splitu.

UZROCI ŠEĆERNE BOLESTI

Bolest se pojavljuje iz više razloga, ali jednostavno rečeno to je stanje kada nema dovoljno, ili nema nimalo, inzulina,hormona kojeg luči gušterača. Vrlo često u ovoj bolesti ili u njenom razvoju, gušterača luči i povećane količine inzulina, ali naše stanice su otporne na njegovo djelovanje, što nazivamo "inzulinskom rezistencijom". Posljedica svega je porast šećera u krvi jer ga mi i dalje unosimo hranom, ali on iz krvi otežano ulazi u stanice radi nedostatka ili nedjelotvornosti inzulina.

SIMPTOMI DIJABETESA

Osoba sa šećernom bolešću može imati sljedeće simptome:

• žeđanje i suhoću usta
• učestalo mokrenje
• gubitak težine
• pojačanu glad
• umor i iscrpljenost
• zamućen vid
• trnce u stopalima
• sporo cijeljenje rana i infekcije

Šećerna bolest tipa 1 obično se razvija naglo pa su i simptomi jače izraženi. Šećerna bolest tipa 2 vrlo često ne izaziva nikakve neuobičajene tegobe jer se razvija vrlo postupno pa prikrivena može trajati godinama. Nekad se otkrije tek kad se razviju komplikacije šećerne bolesti.

Osnovni principi zdrave prehrane i zdravog načina života

Da bismo izbjegli ovakvu sudbinu važno je poznavati osnovne principe zdrave prehrane i zdravog načina života:

1. Osnova prehrane trebaju biti cjelokupne (integralne) žitarice. Ponuda kruha je znatno unaprijeđena pa ima puno raznih vrsta, ali pravi integralni kruh od kompletne žitarice, ili kombinacije žitarica rijetko ćete naći u našim pekarnicama. Ako želimo jesti integralni kruh najčešće moramo sami kupiti integralno brašno i peći kruh u svojoj pećnici. Kruh treba jesti samo jednom dnevno, a ne uz svaki obrok i međuobrok. Bijeli kruh i sve vrste kruha koji nisu od integralnog brašna treba smanjiti na najmanju moguću mjeru, a kad želimo smršaviti mora se potpuno izbaciti iz upotrebe.
2. Mesa ne treba jesti puno. Poželjno je barem jedan dan u tjednu biti bez mesne hrane. Samo jedan obrok u danu treba sadržavati meso. Prednost treba dati kada je god moguće ribi, osobito plavoj jer sadrži omega-3-masne kiseline, i peradi te eventualno mesu kunića i divljači. Ne treba izbaciti svinjetinu, govedinu i janjetinu, ali ta mesa ne mogu biti temelj mesne prehrane. Svinjetina je tradicionalno prisutna i iz ekonomskih razloga, jer vlastiti uzgoj i proizvodnja osiguravaju najjeftinije meso. Problem nastaje kada se svakodnevno, danima jede svinjetina, više puta dnevno.
3. Mlijeko i mliječni proizvodi su odlična zamjena za meso i masnoće. Mlijeko je jedina kompletna namirnica. Od mliječnih proizvoda preporučljivo je uzimati svježi kravlji sir, razne acidofile (bioaktiv, kefir, jogurt i kiselo mlijeko) jer djeluju pozitivno na crijevnu floru, a mliječni šećer je već prerađen pa ga lakše podnose i osobe s deficitom enzima za razgradnju mliječnog šećera. Punomasni sirevi, vrhnje i neobrano mlijeko su kalorična hrana koju si smijemo samo povremeno dopustiti.
4. Svaki dan jedite svježe voće i povrće. Voće nemojte jesti kuhano ili konzervirano. Povrće jedite kuhano, ali što više i svježe. Kulinari preporučuju da se voće jede svježe i prije obroka, obično oko pola sata, a nutricionisti i liječnici preporučuju da to bude svakodnevno. Sušeno voće i povrće jedite samo ako je osušeno bez konzervansa odnosno dodatka šećera. Zadnje vrijeme se sve više spominje bademe, orahe i lješnjake. Oni sadrže zdrave masne kiseline a pokazalo se da ljudi koji manje više redovito konzumiraju orahe i bademe imaju manje srčanih i moždanih udara. Krumpir treba jesti što rjeđe i tretirati ga kao hranu, a ne kao prilog. Kad se jede pečen ili pržen uvijek uz dosta salate i drugog povrća, a bez mesa. Kao prilog je prihvatljiv jedino kuhan u ljusci ili kuhan i oguljen uz razna povrća (kupus, kiseli kupus, kelj, poriluk). Rižu i tjesteninu treba u principu jesti integralnu.
5. Jedite što manje masti i masnoća. Masti životinjskog porijekla samo iznimno jer sadrže nepoželjne zasićene masne kiseline. U svakodnevnoj prehrani treba se osloniti na biljna ulja bez kolesterola maslinovo ulje. Radi raznolikosti prehrane prihvatljiva su i druga biljna ulja kao bučino ulje, ulje od soje, sezamovo ulje itd.
6. Kolače, bombone, druge slatkiše i industrijske sokove ne jedite i ne pijte osim prigodno i iznimno. Iznimka je crna čokolada koja sadrži više od 70% kakaa što povoljno djeluje na zdravlje i popravlja raspoloženje. Med se također može preporučiti, ali vodeći strogo računa da je dozvoljen samo ljudima koji nemaju šećernu bolest. Njegovi mnogobrojni sastojci mogu biti i ljekoviti, ako se uzima često u malim količinama. Štetno na naš organizam djeluje najviše ono što godinama uporno i svakodnevno ponavljate kao krivu naviku, što osobito vrijedi za svakodnevnu konzumaciju slatkiša i slatkih sokova.
7. Od pića je preporučljiva izvorska voda, voda iz vodovoda, sokovi od svježeg voća i povrća koje sami cijedite, čajevi s malo meda bez šećera, kava bez šećera. Vino je alkoholno piće koje se može smatrati zdravim, ali naravno u ograničenim količinama. Preporučljiva je količina do pola litre dnevno. Stručnjaci se još uvijek ne slažu u tome vrijedi li to jednako za muškarca i ženu. Dakle, ako se pije alkohol prednost treba dati vinu. Očito taj "sok od grožđa" sadrži u sebi, osim alkohola koji je nastao iz fruktoze i stotine drugih sastojaka i antioksidanta (flavonoida kao u svježem voću i povrću) koji su korisni i imaju povoljne efekte na naše zdravlje. Crno vino sadrži više antioksidanta nego bijelo. Treba računati i s dodatnim kalorijama jer alkohol se brže od glukoze troši u energetske svrhe, pa tako štedi drugu energiju, što znači da ćete imati koji kilogram više ako redovito pijete nego ako uopće ne pijete. Pivo također nije nezdravo piće, ali ne preporučuje se redovita konzumacija. Liječnici u principu rijetko preporučuju konzumaciju alkoholnih pića jer su svjesni veličine problema koji u društvu nastaje uslijed alkoholizma. Kako je u pristupu bolesniku daleko češće borba protiv prevelike konzumacije alkohola, borba protiv alkohola kao jednog od najčešćih uzroka ovisnosti, koja je mnogim ljudima potpuno uništila zdravlje, službena medicina nerado preporučuje alkoholna pića.
8. Fizička aktivnost mora biti sastavni dio životnog stila. Opće je poznata ljudska sklonost prevelikom ljenčarenju, pa je moramo izbjegavati. Kad god možete, radite nešto korisno: uređivati vrt, kopati, kositi, nositi drva ili ribati pod ili bilo koji drugi fizički posao. Korisna je i jednosatna šetnja nešto bržeg koraka ili bilo koji drugi prikladan sport.
9. Jedite polako. Barem uz jedan obrok u danu ne žurite. Uživajte u društvu svojih najbližih ili prijatelja da obrok dobije svoj psihološki, estetski i društveni zna čaj.
10. Pušenje je dokazano štetno za zdravlje. Nikotin izrazito štetno djeluje na krvne žile i doprinosi razvoju ateroskleroze, pogotovo kod onih pušača koji imaju druge faktore rizika (prekomjernu težinu, povišene masnoće u krvi, visoki tlak ili šećernu bolest). Kako je nikotin i genetski otrov i maligne bolesti su znatno češće kod pušača, a rak pluća je i dvadesetak puta češći.

Foto: 1. PIXSELL

 Priredio: Mario Mehaković

Izvor: DPCM/plivazdravlje.hr/Hina

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.