Prehrana
ZDRAVLJE
Žgaravica je jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba s kojom se suočavaju i mlađe i starije osobe.
Obično se razvija u roku od sat vremena nakon jela, kažu stručnjaci, a uzrok joj je kisela hrana, pH vrijednosti 4,6 ili niže, prenosi PinkVilla.
To ne znači da takve namirnice treba potpuno izbaciti iz jelovnika, ali biste trebali biti umjereni u njihovoj konzumaciji.
...
Začinjena hrana i umaci su namirnice koje biste trebali izbjegavati. Njihov pH iznosi 2,8 uzrok je iritacije na sluznici jednjaka.
Konzumiranje začinjene hrane dovodi do žgaravice i problema sa želucem.
Pića koje sadrži kofein, poput čaja, kave i energetskih napitaka također su kisela i uzrokuju refluks kiseline i žgaravicu.
Naranča, grejpfrut, limun i slično voće dovodi do iritacije i problema u probavnom sustavu.
S druge strane, iako neki ljudi misle da je menta dobra za probavu, prekomjerno konzumiranje može prouzročiti refluks kiseline i žgaravicu.
Dakle, čaj od mente ne biste trebali piti svaki dan.
Ono što također ne biste trebali konzumirati svaki dan jest rajčica i sok od rajčice, koji su vrlo kiseli.
Druge namirnice koje bi trebalo izbjegavati ili bar smanjiti njihov unos ukoliko imate žgaravicu su: šećer, sol, soja sos, majoneza, ocat, kukuruz, riža, pšenica, češnjak, luk, gazirana pića, hrana s visokim postotkom masti, pržena hrana, alkohol, riba, prerađena hrana, prerađeno meso i žitarice.
Da biste smanjili razinu kiselosti organizma, trebali biste konzumirati više alkalnih namirnica. Soja, povrće, banane, zobena kaša, piletina s roštilja i bjelanjci su samo neke od njih.
Što je žgaravica i zašto nastaje?
Žgaravica je jedna od najčešćih tegoba u zapadnoj populaciji, a toliko je učestala da ju mnogi smatraju normalnom i uopće je ne spominju svojim liječnicima. Javlja se u 20-40 % ljudi, a oko 7 % odraslih ima svakodnevne tegobe. Nastaje uslijed povrata (refluksa) želučanog sadržaja u jednjak zbog slabljenja funkcije donjeg sfinktera jednjaka, mišića koji zatvara jednjak na mjestu ulaska jednjaka u želudac, u kombinaciji s povećanim tlakom u trbuhu. Donji sfinkter jednjaka djeluje kao ventil, propušta hranu u želudac, a sprečava njen povrat u jednjak. Dodatno refluks može olakšati postojanje želučane (hijatalne) kile.
Žgaravica se obično javlja unutar sat vremena od obroka (najčešće obilnijeg). Žgaravicu provociraju emocionalni stres, pušenje, alkoholna i gazirana pića, povišen tlak u trbušnoj šupljini kao posljedica nošenja uske odjeće, debljine ili trudnoće. Žgaravicu potiče i masna i pržena hrana, šećer, čokolada, luk, jaki začini, citrusno voće i jaki čajevi, a tome dodatno doprinose i preobilni obroci, slabo žvakanje i brzo gutanje hrane. Žgaravicu može izazvati fizički napor (dizanje teških tereta, trčanje i sl.), pogotovo odmah po obroku, kao i ležanje nakon jela, osobito na desnom boku. Nastanku žgaravice pridonose lijekovi kao što su nesteroidni antireumatici (većina sveprisutnih lijekova protiv bolova), neki antidepresivi, antihipertenzivi (blokatori kalcijevih kanala), lijekovi za kronični bronhitis ili astmu (teofilin) i osteoporozu (bisfosfonati). Uz osjećaj žgaravice česta je i regurgitacija, odnosno povrat gorke, kisele ili slane, rjeđe žuke tekućine u usta, a ponekad i hrane. Regurgitacija se češće događa u ležećem položaju ili kod saginjanja. Pojava žgaravice (i regurgitacije) dva i više puta tjedno smatra se značajnom za promjenu kvalitete života.
Zašto je bitno prepoznati žgaravicu?
Žgaravica je simptom (pokazatelj) poremećaja ili bolesti u probavnom sustavu, neodgovarajućeg načina života i prehrane. Dugoročno utječe na psihičko i fizičko zdravlje pojedinca, te značajno smanjuje radni potencijal. Bitno je znati da se žgaravica danas može vrlo uspješno liječiti lijekovima, i, što je još važnije, promjenama životnih navika.
Kod kojih bolesti se javlja žgaravica?
Žgaravica i regurgitacija su tipični simptomi GERB-a (gastro-ezofagealne refluksne bolesti (gaster=želudac, oesophagus=jednjak). Rjeđe se javlja kod ulkusne bolesti, gastritisa (upale sluznice želuca), bolesnika koji imaju žučne kamence, te kod bolesnika koji imaju usporen rad crijeva (peristaltiku), npr. kod dijabetesa.
Mehanizam nastanka žgaravice nije u potpunosti jasan, a pretpostavlja se da je kombinacija refluksa želučanog sadržaja u kombinaciji s upalom jednjaka, oštećenjem sluznice, preosjetljivošću jednjaka na rastezanje hranom ili na samu kiselinu, te oslabljenim zaštitnim mehanizmima jednjaka.
Koje bolesti daju tegobe slične žgaravici?
Najčešće se u praksi simptomi, tegobe nalik na žgaravicu nalaze kod ishemijske bolesti srca (angine pektoris, infarkta srca), a rjeđe kod upale srčanog mišića ili srčane ovojnice (perikarda). Pritom je značajno da se tegobe obično javljaju uz fizički napor ili psihički stres. Bol se karakteristično širi u donju vilicu, lijevu ili obije nadlaktice, a praćena je osjećajem pritiska, težine, umora, stezanja i nedostatkom zraka. U praksi je zapravo najvažnije pravilno razlučiti tegobe koje su podrijetla probavnog sustava od onih podrijetla srčanožilnog sustava. Ishemijsku bolest srca je vrlo važno poznati na vrijeme. Tu je bitna što hitnija dijagnostika i pravilna terapija, jer neliječena može imati po život opasne posljedice. Tegobe slične žgaravici rjeđe su posljedica bolesti kralježnice, kada su često provocirane pokretima tijela ili na pritisak prsišta. Iznimno rijetko su slične tegobe posljedica bolesti pluća, kada su obično praćene drugim simptomima poput zaduhe, kašlja, temperature ili slično.
Ponekad je i liječniku teško zaključiti da li je riječ o žgaravici, ili su tegobe znak bolesti nekog drugog organa ili organskog sustava. Ako dakle uz osjećaj pečenja u prsima imamo i neke druge, gore navedene simptome, svakako je dobro potražiti stručnu pomoć.
Što kada se pojavi žgaravica?
Povremena žgaravica, pogotovo ako se javlja nakon teže hrane, obilnijih obroka ili fizičkog napora koji slijedi odmah nakon obroka ne treba zabrinjavati, ali nas treba potaknuti na razmišljanje o promjeni prehrambenih navika i općenito stila života. Kod tegoba se može pomoći uzimanjem antacida (lijekova koji neutraliziraju kiselinu u želucu) i blokatora H2 receptora (npr. ranitidin). Ako imate dvije ili više epizoda žgaravice tjedno ili je ona prisutna dulje vrijeme, te vas ometa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, trebali biste se obratiti liječniku. Osobito je važno da li imate žgaravicu tijekom noći, jer je ona opasnija za nastanak promjena sluznice jednjaka i komplikacija izvan probavnog sustava, koje se inače javljaju uz žgaravicu, kao što su kronična upala ždrijela, promuklost, osjećaj knedle u grlu (globus sindrom), kronični kašalj ili astma. Liječnik će procijeniti vaše tegobe, te propisati odgovarajući lijek i ponovno naglasiti važnost načina prehrane i stila života. Kod ozbiljnijih tegoba je to u pravilu inhibitor protonske pumpe (IPP), lijek koji snažno blokira lučenje želučane kiseline. Povremeno se u terapiju može uključiti prokinetik metoklopramid, lijek koji ubrzava peristaltiku i pražnjenje jednjaka nakon hranjenja ili pojave refluksa, pritom vodeći brigu o mogućim nuspojavama. Tegobe bi trebale prestati kroz 1 do 4 tjedna. Ovisno o odgovoru na liječenje bit će ordinirana dodatna terapija ili dodatne pretrage, prvenstveno ezofagogastroduodenoskopija, a naknadno moguće i pH-metrija, pretraga kojom se mjeri kiselost, količina i učestalost refluksa u jednjak.
Kada raditi endoskopski pregled (gastroskopiju)?
Nakon dugotrajne iritacije i oštećenja sluznice jednjaka kiselinom može se javiti upala jednjaka (ezofagitis), ulkusi jednjaka, suženja (stenoze) lumena jednjaka, kao i moguće premaligne (Barettov jednjak) ili maligne promjene jednjaka. Endoskopsku pretraga jednjaka i želuca, ezofagogastroduodenoskopiju (ili kolokvijalno gastroskopiju) potrebno je zbog toga učiniti kod svih osoba muškog spola starijih od 45 godina ili ženskih osoba starijih od 50 godina, a osobito je to važno ako se žgaravica javila prvi put. Također je endoskopska pretraga preporučena (indicirana) ako se uz žgaravicu jave tzv. alarmantni simptomi, kao što su slabokrvnost (anemija), otežano gutanje (disfagija), krv u stolici ili crna stolica (melena), te gubitak na težini. Endoskopski pregled je indiciran i kod bolesnika koji imaju žgaravicu dulje od dvije godine, kod bolesnika koji nisu reagirali na terapiju, kod nejasne dijagnoze, te onih koji imaju noćne simptome uz hijatalnu kilu, pogotovo ako su pritom pretili i pušači. Stupanj oštećenja jednjaka nije direktno povezan s težinom i učestalošću tegoba koje pacijent ima.
Nije dakle potrebno kod svakog pacijenta sa žgaravicom odmah raditi gastroskopiju, jer je to invazivna pretraga i nosi odgovarajuće rizike, već je treba raditi vodeći brigu o jasnim, gore navedenim indikacijama.
Ezofagogastroduodenoskopija se radi sondom koja se kroz usta uvodi u jednjak a potom i želudac, kako bi se utvrdio stupanj oštećenja sluznice jednjaka, te da bi se isključila druga stanja koja mogu biti uzrok navedenih tegoba. Pretraga se radi uz lokalnu anesteziju ždrijela, sondom koja je promjera manjeg od 10 mm, što je znatno manje od zalogaja hrane. Kod bolesnika koji ne podnose pretragu ili imaju strah od iste, endoskopska se pretraga radi u kratkotrajnoj anesteziji. Gastroskopija traje svega nekoliko minuta, a tijekom pretrage se može odmah uzeti uzorak tkiva za daljnju patohistološku analizu (PHD), te utvrđivanje prisutnosti želučane patogene bakterije Helicobacter pylori. Alternativa je radiološka pretraga gastroduodenuma, koja daje znatno manje informacija, a pritom se pacijent izvrgava zračenju, pa se danas koristi izrazito rijetko.
Kako se boriti protiv žgaravice?
Najbolji način borbe protiv žgaravice je pokušati promijeniti prehrambene navike i općenito stil života.
Ako je žgaravica uzrokovana prekomjernom tjelesnom težinom, treba smršaviti. Pušenje potiče lučenje želučane kiseline i žgaravicu, uz sve ostale štetne učinke na organizam, pa treba razmisliti o prestanku.
Dok jedete, opustite se. Stres povećava lučenje želučane kiseline. Sjednite. Jedite lagano u ugodnoj okolini i ne pretrpavajte želudac velikim količinama hrane. Dobro prožvačite hranu. Pokušajte jesti četiri ili pet manjih obroka dnevno umjesto jednog ili dva velika obroka (koji su obično poslije posla i pred spavanje!).
Izbjegavajte ljutu hranu, citrusno voće, češnjak, gazirana pića, jako začinjenu hranu i sos od rajčice. Također izbjegavajte hranu koja izaziva opuštanje donjeg sfinktera jednjaka kao što su masna hrana, čokolada, jaki čajevi, kava i alkohol. Ukratko, izbjegavajte svu hranu koja vam smeta.
Otpustite remen. Izbjegavajte nošenje uske odjeće koja izaziva pritisak na trbuh. Povremeno, osobito nakon obilnijeg obroka, žvačite gume za žvakanje jer pojačavaju stvaranje sline, koja pomaže ublažiti pečenje u jednjaku i ispire kiselinu natrag u želudac. Nemojte jesti dva sata prije odlaska na spavanje ili prije teže fizičke aktivnosti. Ako vas žgaravica muči tijekom noći, podignite uzglavlje kreveta 15-20 cm, što je puno korisnije nego spavati na 3-4 jastuka.
Ako se trudni, žgaravica će vjerojatno prestati nakon poroda. Uzimanje antacida također pomaže. Oni su u trudnoći lijek prvog izbora, jer se ne apsorbiraju iz probavnog trakta i nemaju utjecaja na plod. Mogu se uzimati povremeno blokatori H2 receptora, dok su inhibitori protonske pumpe kontraindicirani. U svakom slučaju u trudnoći se prije uzimanja bilo kakvog lijeka konzultirajte sa svojim obiteljskim liječnikom ili ginekologom.
Pridržavanjem navedenih preporuka i po potrebi uzimanjem odgovarajuće terapije u najvećem broju slučajeva će tegobe u potpunosti nestati.
Foto: Ilustracija
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: pinkvilla.com/plivazdravlje.hr
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
